Pokrenut projekt koji ima potencijal stati na kraj dezinformacijama o zdravlju u Hrvatskoj

Posljednjih godina dramatično je porasla količina zdravstvenih informacija u javnosti, ali su se počele naglo širiti i dezinformacije, jer internet i društvene mreže omogućuju brzu distribuciju sadržaja, često bez odgovarajuće provjere točnosti ili vjerodostojnosti, ističu u Upravi fakulteta.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Gori ključna naftna luka! Trump pozvao niz država u veliku akciju: "Šaljemo ratne brodove u Hormuz" REAKCIJA PREMIJERA Plenković odgovorio Vučiću i poslao poruku Srbiji: "Da Hrvatska ima neke zadnje namjere..." SUMNJIVE AKTIVNOSTI Uzbuna u Beču: "Pogledajte što imaju na krovu, usmjeravaju ih na različite ciljeve"

Zbog toga je, kaže voditeljica projekta i prodekanica osječkog Medicinskog fakulteta (MEFOS) Ines Drenančević, Agencija za elektroničke medije u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, raspisala natječaj za financiranje "fact-checking" projekata putem EU sredstava, a cilj poziva bio je podržati provjeru točnosti različitih vrsta informacija u javnom prostoru.

U projekt su od početka uključeni profesori osječkog Medicinskog fakulteta, medijski stručnjaci i predstavnici udruga pacijenata, a temeljni ciljevi projekta uključuju provjeru točnosti zdravstvenih i medicinskih informacija u medijima i na društvenim mrežama, edukaciju novinara i javnosti o važnosti pouzdanih izvora informacija o ovim temama, napominje dr. Drenjačević. 

Dezinformacije ozbiljan rizik za zdravlje

Jedan od najpoznatijih i najopasnijih primjera dezinformacije su vezane uz cijepljenje protiv zaraznih bolesti, uključujući i koronavirus, no projekt "Medicinski potvrđeno" identificirao je i niz drugih dezinformacija koje predstavljaju ozbiljan rizik za javno zdravlje.

Posebno su zabrinjavajuće dezinformacije koje se šire o dijabetesu, gdje se pacijentima često kroz prikrivene oglase ili tzv. "osobna svjedočanstva" savjetuje da prekinu redovitu terapiju i umjesto toga koriste razne biljne pripravke.

Jedan od članova projektnog stručnog tima, dr. sc. Ivica Mihaljević tijekom provedbe projekta naveo je konkretan slučaj u kojemu je pacijent s hipertireozom prestao uzimati terapiju i, temeljem savjeta s interneta, prešao na korištenje tzv. "Lugolovih kapi", a posljedica je bila dodatno ubrzana aktivnost štitnjače zbog koje je hitno hospitaliziran.

Isto tako, navodi jedan od primjera voditeljica projekta Ines Drenjančević, već neko vrijeme u javnom prostoru kruži tvrdnja da je mamografija zabranjena u Švicarskoj jer je navodno štetna, što je potpuno netočno. Takve dezinformacije, napominje, ugrožavaju zdravlje žena, jer potiču na izbjegavanje preventivnih pregleda koji mogu spasiti život.

Prvi hrvatski fact-checking portal specijaliziran za zdravstvo

Upozorava da su internet i društvene mreže dramatično ubrzali i proširili mogućnost širenja dezinformacija o zdravlju i medicini, pri čemu ne postoji jednostavan način zaustavljanja širenja netočnih informacija na internetu jer je broj platformi, aplikacija i komunikacijskih kanala ogroman.

Na MEFOS-u ističu kako dezinformacije stvaraju nepovjerenje prema zdravstvenim radnicima, liječnicima i institucijama, što može dovesti do sumnje u preporučene medicinske postupke, a lažne tvrdnje o sigurnosti cjepiva, lijekova i preventivnih tretmana mogu javnost otkloniti od poduzimanja preporučenih preventivnih mjera, poput cijepljenja, čime se povećava rizik od širenja bolesti i pogoršanja zdravlja zajednice.

Stoga je, uz edukacijske aktivnosti, predavanja za novinare, pacijente i udruge, jedan od ključnih elemenata projekta bila uspostava prvog hrvatskog fact-checking portala specijaliziranog za zdravstvo – http://www.medicinski-potvrdeno.com/ na kojemu se objavljuju stručne analize medijskih i online objava, koje se ocjenjuju jednom od tri kategorije - medicinski potvrđeno, medicinski upitno i medicinski štetno.

U taj dio projekta bilo je uključeno šest sveučilišnih profesora iz različitih grana medicine, od endokrinologije, kardiologije, ginekologije, bolesti štitnjače, bolesti uha, grla i nosa, do metabolizma i prehrane, a ostvarena je i suradnja s gostujućim stručnjacima, koji su komentirali teme poput kožnih bolesti ili genetskih čimbenika zdravlja.

Do sada je analizirano više od 50 objava iz medija i društvenih mreža, a portal ima dvostruku funkciju, jer, osim što objavljuje analize, omogućuje i građanima da sami pošalju upit i zatraže stručno mišljenje o nekoj konkretnoj objavi, uključujući i one s društvenih mreža, kažu stručnjaci okupljeni u projektu.

Građani traže mišljenja o objavama koje se odnose na različite lijekove, pogotovo za kronične bolesti, kao što su šećerna bolest i hipertenzija, ili karcinomi. te različitim alternativnim terapijama, Ponekad se radi o tekstovima koji su motivirani financijskim interesom i dobro je da ljudi prepoznaju kako to nije nešto što dolazi od liječnika ili zdravstvenih radnika, i da na to reagiraju, pojašnjava dr. Drenjančević.

Priručnik za medije

U sklopu projekta nedavno je predstavljen i prvi hrvatski Priručnik za medije s alatima za provjeru informacija vezanih uz zdravlje i medicinu. Potreba za tim priručnikom, ističu na osječkom MEFOS-u, pokazala se nakon spoznaje da su mediji preplavljeni lažnim, netočnim i malicioznim informacijama o zdravlju, koje značajno mogu ugroziti osobno zdravlje, ali i zdravlje populacije.

Kako u hrvatskom medijskom prostoru do sada nije bilo ovakvog priručnika, skupina recenzenata, suradnika na projektu, koji su i sveučilišni profesori, osmislila je priručnik u kojem smo naveli primjere dezinformacija o zdravlju i medicini, načine na koje se one mogu prepoznati, analizirali posljedice širenja dezinformacija na osobno i javno zdravlje te navodili izvore točnih i pouzdanih informacija o ovim temama, kaže dr. Ines Drenjančević.

Među najpouzdanijim izvorima informacija o ovoj temi na MEFOS-u, uz ostalo izdvajaju Svjetsku zdravstvenu organizacija (WHO), Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), PubMed (baza znanstvenih medicinskih članaka, web-stranice nacionalnih zdravstvenih instituta i Zavoda za javno zdravstvo te službene web-stranice medicinskih fakulteta i zdravstvenih ustanova.

Ako se nakon pretraživanja relevantnih znanstvenih izvora ne pronađe nijedna aktualna znanstvena potvrda neke tvrdnje o medicini i zdravlju, vrlo je vjerojatno da je riječ o upitnoj ili netočnoj informaciji. Naš je cilj poticati novinare i građane da koriste upravo takve alate i kriterije, kako bi razlikovali činjenice od manipulacije, navode na MEFOS-u.

Nakon svih dosadašnjih aktivnosti projekt "Medicinski potvrđeno", vrijedan oko 200 tisuća eura, u završnoj je fazi, ali postoji interes za nastavak, jer prema dosadašnjim spoznajama, Ministarstvo kulture i medija razmatra mogućnost daljnjeg financiranja fact-checking projekata koji su pokazali osobitu važnost za javni interes i informiranje građana.

Projekt "Medicinski potvrđeno", kao sustav provjere medicinskih informacija u medijskom prostoru, ima potencijal postati trajna platforma za borbu protiv dezinformacija o zdravlju. Zbog njegove interdisciplinarne strukture i konkretnih rezultata, nadamo se da će biti prepoznat kao jedan od projekata koji zaslužuju nastavak te institucionalnu podršku u budućnosti, kaže voditeljica projekta dr. Ines Drenjančević.