Hrvatski književnici protiv umjetne inteligencije: "Iako je ovo rješenje naizgled jeftinije, kao društvo ćemo ga dugoročno skuplje platiti"

Društvo hrvatskih književnika (DHK) objavilo je Deklaraciju o umjetnoj inteligenciji, u kojoj osuđuje svaku upotrebu umjetne inteligencije koja bi išla na štetu hrvatskim književnicima te osobama koje se bave književnošću i drugim umjetnostima, priopćili su iz DHK u ponedjeljak.

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?" bijes u Francuskoj 11-godišnjakinja pronađena mrtva: Osumnjičen otac dvoje djece prijavljivan zbog silovanja maloljetnica

Kao što su pojedini predstavnici drugih grana umjetnosti već i primijetili, osim što obogaćuje pojedine sfere ljudskoga djelovanja, umjetna inteligencija za stvaralački duh čovjeka uvelike predstavlja i prijetnju, kaže se u tekstu Deklaracije. Dodaje se i da u različitim granama umjetnosti "umjetna inteligencija pokreće mehanizam ugroze kreativnih industrija i umjetničkih poziva".

Hoće li umjetna inteligencija ugroziti književnu umjetnost, budući da je od ljudskoga bića brža i jeftinija, odnosno učinkovitija, pitanje je na koje DHK nudi odgovor u tri kategorije: onoj autorskih prava, zatim socijalne sigurnosti, te biti književne umjetnosti.

Pročitajte i ovo mogla bi ih pokrasti Paul McCartney upozorava na opasnosti koje AI predstavlja za umjetnike

Kada je riječ o autorskim pravima pri “proizvodnji” književnosti pomoću umjetne inteligencije, navodi se da sustavi dubokog učenja za generiranje ljudskog jezika na temelju unesenih podataka (poput ChatGPT-a) tekst stvaraju pomoću već postojećih tekstova – književnih i inih – koji su uneseni u njihov sustav, odakle ih se kompilira kako bi se udovoljilo zahtjevima korisnika, i što se tiče  književnosti, “riječ o stroju za citiranje i plagiranje”.

Dodaje se da je upitno tko je odgovoran u slučaju plagiranja kada to čini umjetna inteligencija.

Kada se pak govori o socijalnoj sigurnosti, “raširena, a neregulirana uporaba umjetne inteligencije egzistencijalno ugrožava mnoge književnike, prevoditelje i ilustratore”.  

Iako je ovo rješenje naizgled jeftinije, kao društvo ćemo ga, dugoročno, skuplje platiti, ocijenili su iz DHK, jer društvo u kojemu prevoditelje, ilustratore i književnike tehnološki napredak tjera na marginu gubi mnogo više od same socijalne sigurnosti prevoditelja, ilustratora i književnika – ono gubi kulturnu elitu koja svakom društvu daje smisao, smjer i duh. Zbog toga će se, kako navode, "sustav s vremenom cijeli urušiti u posthumano stanje”.

Pročitajte i ovo Tvrdi CEO Anthropica Ostalo je još samo nekoliko godina: AI će uskoro nadmašiti “gotovo sve ljude u gotovo svemu”

U trećoj kategoriji odgovora, koja se tiče biti književne umjetnosti, navodi se da su inspiracija i stvaranje “plod ljudskoga bića ili onoga što ga transcendira, a ni u kojem slučaju ne proizlaze iz nečega beživotnog kao što je umjetna inteligencija”, budući da je književnost “eminentno ljudski fenomen”.

DHK na kraju sugerira zakonodavcu da u buduće regulacije umjetne inteligencije uvrsti i “element odnosa umjetne inteligencije i umjetnosti, kako bi sankcionirao zloupotrebu umjetne inteligencije na štetu književnosti i umjetnosti, a u kojemu bi pravi autor - bilo žrtva plagiranja, bilo onaj tko bi neki angažman dobio da njegov posao ‘besplatno’ nije odradila umjetna inteligencija – bio oštećen”.