Kinezi počeli s bušenjem rupe u tlu koja bi trebala dosegnuti posve nevjerojatnu dubinu, i to u rekordnom roku, evo zašto to rade

Najveći kineski proizvođač nafte, China National Petroleum Corporation, započeo je bušenje rupe u tlu, za koju se očekuje da će doseći dubinu veću od 10.000 metara. Bušenje navedene rupe se odvija u udaljenoj pustinji Taklamakan u Kini.

Pročitajte i ovo Posljedice sukoba Zbog rata cijene energije idu u nebo: Dnevnik Nove TV doznao što će u Hrvatskoj prvo biti na udaru Rat na Bliskom istoku VIDEO Napadnuto jedno od najvećih naftnih postrojenja na svijetu

tri vijesti o kojima se priča IVICA MANDIĆ Vojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..." Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje" Država šalje zrakoplove Iz Omana evakuirano 12 hrvatskih državljana, a sutra počinje operacija povratka Hrvata iz Dubaija

Riječ je o bušotini bi bila među najdubljim ikada napravljenima i koj bi mogla znanstvenicima dati nove geološke uvide kao i pristup izuzetno dubokim rezervama nafte.

Prema kineskoj državnoj novinskoj agenciji Xinhua, Kineska nacionalna naftna korporacija započela je bušenje bušotine 30. svibnja ove godine. Izvješće kaže da je uska bušotina dizajnirana za dosezanje dubine od 11.100 metara. Najdublja rupa na Zemlji nalazi se u Rusiji i duboka je 12.262 metra, a Rusima je bilo potrebno 20 godina da dosegnu tu dubinu.

Pročitajte i ovo Veliki uspjeh Na Ruđeru razvili neutronsku probu za ispitivanje naftnih bušotina

Sinopec ima za cilj izbušiti ovu novu bušotinu u rekordnom vremenu i plan je izbušiti rupu do najveće dubine za 457 dana, piše Bloomberg. Agencija Xinhua pak piše da bi dno rupe trebalo dosegnuti stijene formirane još u doba krede, prije između 66 i 145 milijuna godina.

Kineski predsjednik Xi Jinping je u govoru iz 2021. godine nazvao "duboku Zemlju" jednom od četiri strateške granice za znanstvenu zajednicu u Kini. U to je vrijeme Yigang Xu, iz Kineske akademije znanosti, rekao da je novi fokus na geološka istraživanja potaknut potrebom Kine da smanji ovisnost o uvozu minerala, metala te nafte i plina.

Izgleda vrlo slično projektu industrijskog bušenja nafte za razliku od projekta znanstvenog bušenja. Istraživačke bušotine obično se jako trude ne pronaći naftu i plin, kaže Edward Sobel sa Sveučilišta u Potsdamu u Njemačkoj.

Ipak, Sobel kaže da bi projekt bušenja mogao istraživačima ponuditi uvid u jedinstvenu geologiju Tarimskog bazena ako uključuje prikupljanje uzoraka jezgre i geofizička mjerenja.

Imate prilično kontinuiranu hrpu sedimenta iz razdoblja kambrija, kaže Sobel dodavši da su ti sedimenti usporedivi sa slojevima vidljivim u Grand Canyonu.

Izvor: New Scientist