Kako je čovječanstvo prešlo iz bakrenog u željezno doba? Odgovor možda leži u talionici staroj 3000 godina

Talionica metala Kvemo Bolnisi u južnoj Gruziji stara tri tisuće godina mogla bi otkriti kako su ljudi prešli iz bakrenog u željezno doba.

tri vijesti o kojima se priča Jutarnje podrhtavanje Potres pogodio Petrinju i okolicu: "Grmjelo je i treslo" VELIKI OPOZIV Uređaj koji im je trebao spasiti život - ubio ih je, mnogi su u strahu: "Ne izlazim, paranoična sam" Plav kao štrumpf U bolnicu stigao potpuno plav: Istina koju su liječnici otkrili nasmijala je cijelu hitnu

Antropološki arheolozi Nathaniel Erb-Satullo i Bobbi Klymchuk s britanskog Sveučilišta Cranfield ponovno su proveli istraživanje navedenog arheološkog nalazišta, a rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Archaeological Science.

Dok se ranije smatralo da se tamo proizvodilo željezo, na temelju pronađenog hematita (željeznog oksida) i troske (nusprodukt nastao pri taljenju metala), moderna kemijska analiza i mikroskopske slike pokazale su da je željezni oksid zapravo korišten kao dodatak za poboljšanje taljenja bakra.

To je dokaz namjerne uporabe željeza u procesu taljenja bakra i pokazuje da su ti metalurzi razumjeli željezni oksid, geološke spojeve koji će se kasnije koristiti kao ruda za taljenje željeza, kao zaseban materijal i eksperimentirali s njegovim svojstvima unutar peći, kaže Erb-Satullo u objavi na stranicama Sveučilišta Cranfield.

Njegova upotreba sugerira da je takvo eksperimentiranje radnika u talionicama bakra bilo ključno za razvoj metalurgije željeza, dodao je.

Željezno doba, koje je trajalo samo oko 700 godina, donijelo je velike promjene u poljoprivredi, ratovanju i izradi alata. Slična eksperimentiranja s bakrom i željezom vjerojatno su se odvijala i na drugim mjestima, uključujući Izrael, potaknuta čestim zajedničkim ležištima željeza i bakra.

Željezo je vrhunski industrijski metal, ali nedostatak pisanih zapisa, sklonost željeza hrđanju i manjak istraživanja proizvodnih mjesta učinili su potragu za njegovim podrijetlom izazovnom. Zato je ovo nalazište u Kvemo Bolnisiju toliko uzbudljivo, napominje Erb-Satullo.

U ovom istraživanju postoji prekrasna simetrija, u tome što možemo koristiti tehnike moderne geologije i znanosti o materijalima da uđemo u umove drevnih metalurga. Sve to možemo učiniti kroz analizu troske, običnog otpada koji izgleda kao komadići čudnog kamena, kaže na kraju Erb-Satullo.