Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Budućnost transporta izgleda šaroliko, ali nikako dosadno i bez ideje. Evo pregleda nekih od najnaporednijih i najčudnijih koncepata koje se moglo vidjeti u novije vrijeme.


Hoćemo li se vječito koristiti fosilnim gorivima kao pogonom u transportu? Kako riješiti prometne gužve, kako smanjiti vrijeme putovanja i kako sve to učiniti komercijalno isplativim? Sve su to legitimna pitanja, na koja postoje odgovori u obliku ideja, koncepata i prototipa. Opcija ima, a na svijetu je da odluči kako želi da budućnost transporta izgleda.

Hyperloop - koja mu je najveća prepreka?

Vezani članci Smart Smartom jurio po parkiralištu, a kad se zabio u ogradu, shvatio da to baš nije bilo pametno Razbijeni automobil u Rijeci (Screenshot: Dnevnik.hr)1 Javio se vlasnik izrazbijanog Smarta, kaže da planira tražiti odštetu: "Oštećen je stakleni krov, vjetrobrani, prednja maska..."

Kroz 45 minuta s jednog kraja kontinenta na drugi, kroz više vremenskih zona i bez korištenja fosilnih goriva za pogon. Tako izgleda jedan od najsmjelijih koncepata kojeg je ovog tjedna predstavio američki milijarder Elon Musk, osnivač PayPala, Tesla Motorsa i SpaceX-a.

Muskov Hyperloop zamišljen je kao sustav u kojem se kapsula s putnicima i teretom kreće kroz posebne cijevi, uz pomoć magneta i propelera, gotovo brzinom zvuka. Taj revolucionaran sustav, odnosno njegova realizacija, koštala bi šest milijardi dolara, a Musk traži partnere u njegovoj provedbi. 

No, postoji i jedna glavna prepreka njegovom projektu, koju je još ranih 70-ih godina prošlog stoljeća predvidio znanstvenik R.M. Salter, koji je tada osmislio nešto vrlo slično Hyperloopu - sustav 'Very High Speed Transit System' (VHST), piše Business Insider.

VHST je tada osmišljen kao sustav koji koristi elektromagnetski levitirane automobile u podzemnim vakuumskim cijevima, koji bi omogućili ljudima da prijeđu s jednog kraja SAD-a na drugi u vrlo kratkom vremenskom periodu.

Glavna prepreka koju smo spomenuli, zapravo je jednostavna, ako ne i očita. Radi se o političkoj volji i zamkama koje politika postavlja pred ovako napredne projekte. Naime, Muskov projekt, koji doduše ne koristi vakuumski sustav, ipak zahtjeva velike komade zemlje, što itekako može predstavljati i politički problem.

Možda i najvažnije od svega jest to da se Musk, kako sam kaže, ne može u potpunosti osobno posvetiti realizaciji tog projekta te mu zato i trebaju partneri.

Googleov automobil bez vozača

Google već godinama razvija i testira svoje automobile bez vozača, odnosno automobile kojima upravljaju računala te su oni na ulicama SAD-a već odradili stotine tisuća kilometara testne vožnje.

Praunuk velikog Henryja Forda, Bill Ford Jr., predvidio je tri razdoblja razvoja autonomnih automobila. U prvom razdoblju – kroz nekih pet godina on kaže da će automobili biti opremljeni naprednim komunikacijskim sustavima te će moći međusobno komunicirati, a računala u njima upravljat će u uvjetima sporog prometa te će se, što je mnogima važno, sami moći parkirati.

Drugo razdoblje bit će između 2017. i 2025. godine te će se tijekom tog razdoblja zahvaljujući napretku i razvoju tehnologije djelomično smanjiti uloga vozača te će automobili postati 'poluautonomni', dok u trećem razdoblju, dakle za više od 13 godina, možemo očekivati da će vozila postati potpuno samostalna.

Tri američke savezne države, Nevada, Florida i Kalifornija, dosad su donijele zakone u kojima su legalizirani takvi automobili, što Googleu omogućuje još lakšu provedbu prijekta i usavršavanje tehnologije.  

Neki novi dirižabli

Tvrtka Altranpokrenula je istraživačko-razvojni projekt Sun Cloud, odnosno bespilotni dirižabl na solarni pogon, koji može nositi 200 tona tereta bilo gdje u svijetu. Maksimalna brzina bila bi mu 25 kilometara na sat.

S druge strane, NASA i Pentagon sponzoriraju projekt Dragon Dram s 35 milijuna dolara, a radi se isto tako o dirižablu, koji bi mogao prenositi 66 tona tereta, dakle, triput manje od Sun Clouda.

Letjelica Aeroscraft ML 866 međutim, za razliku od Sun Clouda, je u fazi prototipa i trebala bi način prijevoza tereta, ponajviše u vojne svrhe, obzirom na to tko taj projekt financira.

Ipak, planiraju se i inačice istog dirižabla, koje bi služile transportu putnika, a čiji interijer na projektnim nacrtima podsjeća na luksuzni hotel. 

Golf na 10.000 metara i pod 'otvorenim' nebom

Tvrtka Airbus je još 2011. godine na Pariškom zračnom mitingu predstavila koncept svojeg putničkog zrakoplova - Airbus 2050. Osim nesvakidašnjeg dizajna, taj koncept se ističe i po panoramskom krovu u svojem prednjem dijelu, koji bi putnicima omogućio pogled prema nebu.

Panoramski krov bio bi napravljen od bioplimera, kako bi putnici mogli regulirati protok svjetla, a pod krovom bi mogli održavati sastanke ili zaigrati partiju virtualnog golfa. U najmanju ruku ekstravagantno.
 

Autobus koji ne smeta u prometu

Kineski istraživači osmislili su koncept autobusa naziva Shezen Huashi, koji se kreće po posebnim tračnicama postavljenim u krajnje desnoj traci prometnice i koji je podiznut na razinu više, kako bi se promet ispod njega mogao nesmetano odvijati. Istovremeno, taj bi autobus mogao raditi zaustavljanja bez da zaustavlja promet oko sebe.  

Auto-vlakovi na autocestama

Europska komisija financira projekt SARTRE (Safe Road Trains for the Environment), koji bi trebao unaprijediti sigurnost prometa na brzim cestama i autocestama.

Cilj prijekta je promjena korištenja osobnog transporta razvojem takozvanih cestovnih vlakova. Ti 'vlakovi' bi se interaktivno vezali, a predvodio bi ih profesionalni vozač na čelu, dok bi se ostala vozila kretala na poluatomatskoj razini. Time bi ostalim vozačima bilo omogućeno da rade stvari koje se inače kažnjavaju kao prometni prekršaji - razgovor na mobitel, čitanje novina ili gledanje filma.

Spoj aviona, helikoptera i automobila

Ambiciozna tvrtka iz grada Woburna u Massachusettsu, objavila je u svibnju prvi materijal vezan za svoj novi projekt - iduću generaciju letećih automobila. Terrafugia je svoj novi model nazvala TF-X i on će biti sposoban vertikalno polijetati i slijetati.

Njihovo vozilo ima radijus kretanja od 750 kilometara u zraku, pogone ga tri motora, a polijetanje i slijetanje se odvija potpuno automatski.

Model TF-X, koji bi bio tehnički ispravno vozilo i za prometovanje po normalnim cestama, mogao bi se na istima naći u narednih 8-12 godina.

Budućnost treba utopiju

Tvrtka Daimler ima svoju viziju osobnog transporta i načina na koji bi se u budućnosti gledalo na osobne automobile. Njihov cilj je povećati ulogu automobila u društvu izvan granica vožnje.

U suradnji s Mercedes-Benzom i Smartom, žele napraviti koncept automobila koji bi ih pretvorio u integralni dio društva budućnosti. Radi se o tri koncepta, 'Vraćanje gradu', 'Dvostruka svrha' i 'Autotektura'.

Koncept vraćanja gradu želi promijeniti negativne predodžbe o automobilima, na način da im dadu filantropske funkcije, koje bi stvarale dobrobit za širu zajednicu - prijerice, da parkirana vozila djeci signaliziraju kako je sigurno prijeći cestu ili da im pokažu pravi smijer ukoliko su izgubljena. S druge strane, bočna strana automobila mogla bi se pretvoriti u interaktivni oglasni panel, s kojeg prolaznici mogu kupovati online ili surfati.

Drugi koncept, dvostruka svrha, ponudio bi dodatni izvor zarade za vozača, a smisao je da parkirani automobil bude što manje van upotrebe. Parkirani automobil pješaci bi mogli koristiti kao samovozeći taksi, a vlasnik bi od takvog načina korištenja imao i financijsku korist.

Treći koncept zahtijeva i najviše mašte. Autotektura je zamišljena tako da automobili postaju integralni dijelovi zgrade te da funkcioniraju u simbiozi s građevinom. Daimler smatra kako bi električni automobili mogli nadomjestiti i zamijeniti sustav grijanja zgrade, dajući dovoljno energije zgradi u te svrhe.