Klimatske promjene mogle bi imati razoran učinak na živote milijuna na istočnom Sredozemlju i na Bliskom istoku, gdje temperature rastu dvostruko brže od globalnog prosjeka, upozoravaju znanstvenici.
Pročitajte i ovo
COP27
Premijer Plenković održao govor na klimatskom skupu: Najavio veliku promjenu u željezničkom prometu
"Neaktivnost je kratkovidna"
U Egiptu započeo klimatski skup: Stižu Plenković i Filipović, a jedna od glavnih tema bit će – novac
Povijesni izbori u Mađarskoj
Pobjednički govor Petera Magyara: "Uspjeli smo. Oslobodili smo Mađarsku"
PORUKA IZ MOSKVE
Orbanov poraz izazvao reakcije u Rusiji, oglasio se Putinov suradnik: "Ovo će samo ubrzati..."
u tijeku
Rat na Bliskom istoku
Američka vojska počinje blokadu iranskih luka: Pogledajte što se dogodilo s cijenama nafte
U tom bi području temperature mogle narasti za čak pet Celzijevih stupnjeva do kraja stoljeća, navodi se u zajedničkom izvješću Ciparskog instituta i Instituta Maxa Plancka za klimatska i atmosferska istraživanja.
Pročitajte i ovo
Opasnost
Toplinski val u Sredozemnom moru prijeti ekosustavima
Za istočni Mediteran i Bliski istok predviđa se gotovo dvostruko veći porast temperature nego u drugim naseljenim dijelovima svijeta.
Izvješće će biti predstavljeno na klimatskoj konferenciji UN-a (COP27) u studenome u Egiptu.
Kombinacija manje količine oborina i rasta temperatura prouzročit će velike suše i ugroziti sigurnu opskrbu hranom i vodom. Usto mnoge zemlje neće biti pripremljene za porast razine mora, upozoravaju znanstvenici.
Takav scenarij rezultirat će brojnim izazovima za obalnu infrastrukturu i poljoprivredu te može dovesti do salinizacije obalnih vodonosnika, uključujući i one u gusto naseljenim područjima, poput delte Nila, kazao je autor izvješća dr. George Zittis s Ciparskog instituta.
Pročitajte i ovo
Čak 70 posto tla
Studija otkrila zabrinjavajuće stanje: Tlo na Sredozemlju ubrzano propada i pretvara se u - pustinju
Vodonosnici su podzemni propusni slojevi iz kojih se može crpiti voda.
Znanstvenici preporučuju brzu implementaciju svega što je dogovoreno Pariškim sporazumom, kojim se porast temperature nastoji ograničiti na manje od dva Celzijeva stupnja.
Budući da klimatske promjene ne poznaju granice i mnogi se regionalni problemi mogu proširiti, nužno je da države međusobno tješnje surađuju u borbi s klimatskim promjenama i ublaže njezine posljedice, kazao je Jos Lelieveld s Instituta Maxa Plancka, koordinator ovog istraživanja.