Konferencija “Indeks digitalizacije - potencijal i prepreke bržem rastu” u organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog instituta Zagreb, Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, po prvi puta je na jednom mjestu okupila sve ključne dionike procesa digitalizacije Hrvatske i tako potaknula konstruktivnu raspravu s ciljem ubrzanja digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva i društva.
Pročitajte i ovo
U sklopu konferencije predstavljeni su ključni nazali o stupnju digitaliziranosti Hrvatske objavljeni u studiji „Utjecaj digitalne transformacije na zemlje Zapadnog Balkana“. Riječ je o prvoj studiji koja je izračunala indekse digitalizacije šest zemalja Zapadnog Balkana i stavila ih u međusoban odnos.
Studiju su predstavili su voditelji istraživanja Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog Instituta, Zagreb i Florian Bieber, direktor Centra za jugoistočne europske studije Sveučilišta u Grazu.
Kako su istaknuli, istraživanje je potvrdilo snažan poticaj digitalizacije gospodarskom i društvenom razvoju. Među ostalim i da povećanje opće razine digitalizacije od 10 posto u zemljama zapadnog Balkana, trajno povećava stopu rasta BDP-a za 0,67 posto što, u kombinaciji s ulaganjima privatnih investitora u infrastrukturu, predstavlja veliku priliku za te zemlje i njihove građane, pa tako i za Hrvatsku.
Digitalizacija pritom najpozitivnije utječe na poduzeća u proizvodnom sektoru što znači da se njezinim ubrzavanjem otvara prostor za reindustrijalizaciju zemlje i brži rast izvoza. Naime, 1 posto povećanja opće razine digitalizacije povećava proizvodnost rada u proizvodnom sektoru za visokih 2,1 posto, te proizvodnost kompanija u uslužnom sektoru za 0,7 posto. Usprkos zabrinutosti da digitalizacija ima negativan učinak na zaposlenost, studija je pokazala da povećanje digitalizacije od 1 posto u proizvodnim poduzećima trajno povećava zaposlenost za 1,2 posto.
Rezultati istraživanja sugeriraju vrlo značajne ekonomske učinke investicija u digitalnu infrastrukturu u Hrvatskoj. Primjerice, 2,2 milijarde kuna godišnjih ulaganja telekomunikacijskog sektora u infrastrukturu kreira 11.574 radnih mjesta i povećava bruto dodanu vrijednost za 0,75%. Iz toga je jasno kako su kratkoročni multiplikativni učinci ulaganja u infrastrukturu na BDP i zaposlenost veliki, te ih je važno kontinuirano poticati od strane države, izjavila je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb.
Napredak postoji, ali...
Rezultati studije bili su izvrsna podloga za dvije panel rasprave koje su uslijedile. Najprije je održana rasprava na temu „Uloga regulacije i pokretači digitalizacije“ na kojoj su ključni dionici u procesu digitalizacije Hrvatske podijelili svoja viđenja kako ubrzati proces digitalizacije i iskoristiti njen puni potencijal.
Na panelu su sudjelovali Krešo Antonović, načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Boris Drilo, predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnost i Neven Vrček, Dekan Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.
Studija je pokazala da napredak postoji, ali je spor. Važno pitanje je kako možemo ubrzati napredak, a jedini način za to je da se mijenjamo. I to je upravo smisao digitalizacije jer ona mijenja sve. Moramo isprva mijenjati način na koji razmišljamo te klimu u društvu koje ima otpore prema promjenama. A potom treba i poraditi na nametima koji su često preveliki i koji moraju biti usuglašeni s europskom razinom, rekao je Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić istaknuo je kako u Hrvatskoj postoji 28 različitih strategija koje u sebi imaju spomenutu digitalizaciju.
Cilj je da se one svedu na jednu strategiju koja će obuhvaćati digitalizaciju industrije, javne uprave i društva odnosno građana. Potonja je pritom najvažnija jer bez digitalnih vještina ne možemo razvijati ostala područja, objasnio je Gršić.
Postoji nekoliko konkretnih koraka koje je, s aspekta poslodavaca, potrebno napraviti. To su otvaranje investicijskog potencijala, poboljšanje povlačenja europskih sredstava, smanjenje opterećenja na dohodak i poboljšanje spremnosti tržišne radne snage na tehnološke promjene. U ICT sektor treba ulagati jer on raste dva puta više, djeluje pozitivno na zaposlenost i pruža brojne mogućnosti za poticanje gospodarstva, rekao je u svom dijelu Boris Drilo, predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnost.
Država mora izaći u susret poduzetnicima
Na drugom panelu pod nazivom „Korisnici digitalne infrastrukture“ govorilo se pak o konkretnom utjecaju digitalizacije na biznis, a na njemu su prisustvovali: Ivan Lupić, Direktor ICT rješenja za Industriju i društvo u Ericssonu Nikoli Tesli, Damir Sabol, osnivač startupa Photomath, Milan A. Račić, suosnivač i Chief Growth Officer, Gideon Brothers, Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, Mladen Pejković, voditelj odjela Poslovnog razvoja, strategije i informacijske tehnologije Atlantic Grupe d.d. i Siniša Đuranović, stariji potpredsjednik Hrvatskog Telekoma odgovoran za strategiju i poslovni razvoj, pravne i regulatorne poslove i usklađenost poslovanja.
Mi kao društvo još nismo odlučili provesti potpunu digitalizaciju. Mislim da tu možemo puno više napraviti. Istraživanje pokazuje gdje se promjene mogu dogoditi. Primjerice, u Kini su zbog digitalne transformacije i specijaliziranosti u određenim proizvodima uspjeli ozbiljno povećati ruralni razvoj, rekao je Damir Sabol, osnivač startupa Photomath.
Za jednu malu Hrvatsku vidim puno prilika u području digitalizacije, ako smo uspješni u nogometu, turizmu, zašto ne bismo bili dobri i u području AI-ja? Da nam država izađe u susret i ne postavlja ovakve namete, mogli bismo puno toga napraviti. Moramo postaviti jasne ciljeve i slijediti ih. Predsjednici uprave koji će moći napraviti digitalne reforme će osvojiti budućnost, dok će mnogi pasti na tom ispitu, rekao je Milan A. Račić, suosnivač i Chief Growth Officer Gideon Brothersa.
Siniša Đuranović, stariji potpredsjednik Hrvatskog Telekoma odgovoran za strategiju i poslovni razvoj, pravne i regulatorne poslove i usklađenost poslovanja istaknuo je pak kako su telekomunikacijske kompanije specifične jer ih digitalizacija prožima u niz područja.
Mi prodajemo digitalna rješenja klijentima te surađujemo sa startupovima, digitaliziramo se iznutra i gradimo infrastrukuturu koja će omogućiti digitalnu transfomaciju. Bez pristupnih mreža, odnosno infrastrukture koja će biti konkurentna drugim zemljama Europe, neće biti digitalne transformacije i tu trebamo pomoć države. U 5G će trebati još više ulaganja i bez smanjenja parafiskalnih nameta to će se teško ostvariti. To je problem koji se najprije mora riješiti kako bismo mogli govoriti o drugim aspektima, naglasio je Đuranović.
Studija je dala i konkretne preporuke za ubrzanje digitalizacije i ekonomski rast. Među njima su: smanjenje broja i visine parafiskalnih nameta u poslovanju operatera, ubrzavanje procedura ishođenja građevinskih dozvola i jednostavnije korištenje javne zemlje za polaganje infrastrukture, poticanje ulaganja u infrastrukturu u ruralnim područjima, integriranje digitalnih vještina u kurikulume i obrazovne programe, pružanje potpore za povećanje digitalne spremnosti malih i srednjih poduzeća, poticanje digitalnih start-up kompanija, te porezno rasterećenje i poboljšanje poslovne klime.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg Vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
