Smještene u kozmičkom kutu udaljenom 290 milijuna svjetlosnih godina, četiri galaksije sudjeluju u dramatičnoj gravitacijskoj igri kozmičkih proporcija. Poznat kao Stephanov kvintet, taj kozmički klaster je žarište aktivnosti, s jednom galaksijom koja prodire kroz čitavu grupu brzinom od nevjerojatnih 3,2 milijuna kilometara na sat, generirajući spektakularnu frontu udara X-zraka.
Otkrivanje galaktičke dinamike
Kompleksna dinamika te galaktičke grupe zadivila je astronome od njezina otkrića 1877. godine. Od svog otkrića 1877. godine, Stephanov kvintet zarobio je astronom,e jer predstavlja galaktičko raskrižje gdje su prošli sudari između galaksija za sobom ostavili složeno polje krhotina, objašnjava Marina Arnaudova, astrofizičarka s britanskog Sveučilišta Hertfordshire i jedna od autorica istraživanja koje je objavljeno u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
No navedena "uljez" galaksija, NGC 7318b, izaziva pustoš sudarajući se s međugalaktičkim plinom grupe, formirajući udarnu frontu veću primjerice od naše galaksije, Mliječne staze. Dinamička aktivnost u ovoj skupini galaksija sada je ponovno probuđena galaksijom koja se probija kroz nju nevjerojatnom brzinom od preko 3,2 milijuna km/h, što je dovelo do neizmjerno snažnog udara, sličnog probijanju zvuka mlažnjaka, pojašnjava Arnaudova.
Promatranja s teleskopa Herschel
Koristeći spektrograf WEAVE teleskopa William Herschel, znanstvenici su dobili neviđene uvide u interakciju. Ta prva opažanja otkrila su da plin iza fronte udara ima dvojaku prirodu. Džepovi hladnog plina se rascjepkaju, ostavljajući sjajni trag nabijenih čestica vidljiv na optičkim valnim duljinama. Nasuprot tome, kada udar naiđe na vrući plin, on se komprimira i emitira niskofrekventno zračenje koje se može detektirati radioteleskopima poput LOFAR-a.
Dok se udar kreće kroz džepove hladnog plina, putuje hipersoničnim brzinama, nekoliko puta većim od brzine zvuka u međugalaktičkom mediju Stephanovog kvinteta, dovoljno snažnim da istrgne elektrone iz atoma, ostavljajući iza sebe sjajni trag nabijenog plina, kao što je viđeno s WEAVE-om, objašnjava Arnaudova.
Implikacije za galaktičku evoluciju
Rezultati tih promatranja bacaju svjetlo na to kako sudari galaksija utječu na dinamiku plina, potencijalno nudeći tragove o evoluciji galaksija poput Mliječne staze. LOFAR-ovi podaci datiraju populaciju energetskih čestica na oko 11 milijuna godina, usklađujući se s vremenskom crtom sudara galaksije NGC 7318b.
Fantastično je vidjeti razinu detalja koju je ovdje otkrio WEAVE. Ova opažanja pružaju izvanrednu perspektivu o tome što bi se moglo događati u formiranju i evoluciji jedva riješenih slabih galaksija koje vidimo na granicama naših trenutnih mogućnosti, kaže astrofizičar Gavin Dalton sa Sveučilišta u Oxfordu, jedan od autora istraživanja.
Izvor: Science Alert
-
Rat na Bliskom istokuIzvanredno obraćanje predsjednika Irana: "Donesena je odluka..."
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Iranski ministar žestoko zaprijetio, odgovorili napadom na američku bazu. Trump: "Ludi su, upotrijebili bi nuklearno oružje"
-
nestali tijekom borbiKraj dugogodišnje potrage: U BiH pronađeni posmrtni ostaci, sumnja se da pripadaju hrvatskim žrtvama
