Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Glavni autor istraživanja Robert Hasty rekao je kako su mnoge utvrđene greške relativno male, no mogu imati "ozbiljne kliničke implikacije".


Wikipedia može biti vrlo koristan izvor informacija, no te informacije ipak treba uzimati s dozom opreza, a pogotovo kad je riječ o vrlo važnim temama kao što su bolesti i njihovo liječenje. Naime, istraživanje znanstvenika s američkog Sveučilišta Campbell pokazalo je da devet od 10 medicinskih članaka na Wikipediji sadrži pogrešne informacije, prenosi Daily Mail. Stoga, upozoravaju, Wikipediju ne bi trebao koristiti kao zamjenu za liječnika.

Vezani članci Slika nije dostupna VIDEO Što smo sve mogli napraviti da nismo gledali Gangnam Style? Slika nije dostupna 10 najstrašnijih priča s Wikipedije

"Istraživači ne bi trebali koristiti Wikipediju kao glavni izvor jer ti članci ne prolaze kroz proces provjere kao medicinski časopisi", kaže glavni autor istraživanja Robert Hasty.

Čak 60 posto podataka na Wikipediji je netočno!

Wikipediju volimo jer je riječ o otvorenoj enciklopediji, što znači da svatko može pisati članke te unositi i mijenjati informacije, no to je istovremeno i mana. Bilo bi sjajno kada bi se tim člancima bavili samo oni koji se doista razumiju u teme o kojima pišu, no to nije uvijek slučaj. Stoga stručnjaci, među njima i medicinski, na popularnu internetsku enciklopediju gledaju sa zadrškom.

U člancima o temama kao što su dijabetes, rak pluća i bol u leđima pronađen je niz pogrešnih informacija. Među njima je i jedan unos prema kojemu je za dijagnosticiranje visokog krvnog pritiska potrebno izmjeriti visok pritisak najmanje tri puta, što, kažu znanstvenici, nije istina i može dovesti do opasnog odgađanja liječenja. Na drugom mjestu pogrešno se navodi i da antidepresivi nisu korisni za djecu.

Neke farmaceutske kompanije našle su se pod optužbama da uređuju članke na Wikipediji kako bi uklonile informacije o štetnim nuspojavama. Posebno je zabrinjavajuće da Wikipediju ponekad koriste i sami medicinski stručnjaci - u sklopu prethodnih istraživanja do 70 posto liječnika i studenata medicine priznalo je korištenje Wikipedije za upute.

Dr. Hasty navodi kako su mnoge utvrđene greške relativno male, no mogu imati "ozbiljne kliničke implikacije". Pozvao je liječnike da sami sudjeluju u uređivanju članaka na Wikipediji kako bi povećali njihovu točnost. (Agencija VLM)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook