Jedan od izraza koji se često koristi posljednjih godina jest “podaci su nova nafta” jer uz toliko podataka koji su danas dostupni i mogu se analizirati moguće je saznati nevjerojatne količine informacija o ljudima koje će kompanije unovčiti i na njima zaraditi milijune dolara. Problemi s privatnosti i s praćenjem dobro su poznati, a kada govorimo o njima, najčešće spominjemo kompanije poput Googlea i Facebooka, čije usluge koristimo besplatno, ali ih oni naplaćuju prodajući naše informacije oglašivačima.
Pročitajte i ovo
RATNA ZONA
Hrvatski pomorci na Bliskom istoku su sigurni: Ministar Grlić Radman najavio povratak 229 osoba
Globalni uzlet
Hrvatski dronovi čuvat će Europu: U Osijeku počinje masovna proizvodnja bespilotnih sustava
u tijeku
Rat na Bliskom istoku
VIDEO Trump: "Iran je napravio nešto nevjerojatno. Poslali su nam dar vrijedan gomilu novca." SAD šalje elitne trupe na Bliski istok
TRAGEDIJA U SUSJEDSTVU
Dječak popio dva gutljaja iz bočice i preminuo: "Nije mu bilo spasa..."
prebacio krivnju
VIDEO Trump držao govor, pa se okrenuo prema najbližem suradniku: "Ti si prvi rekao da napadnemo". Nije mu bilo ugodno
Kako je pokazalo nedavno istraživanje New York Timesa, velike probleme s privatnosti i praćenjem korisnika predstavljaju i brojne mobilne aplikacije poput npr. The Weather Channela. Riječ je o aplikacijama u kojima se koriste lokacijski servisi – pri čemu kompanije ne obavještavaju korisnike da konstantno prate njihovu lokaciju jer su te informacije objavljene u pravilima korištenja (koje nitko ne čita), već ih uglavnom obavještavaju da će s aktiviranim lokacijskim servisima dobivati preciznije informacije o vremenu, stanju na cestama itd.
Istraživanje NYT-a pokazalo je da najmanje 75 kompanija koristi precizne lokacijske podatke iz aplikacija te samo u SAD-u tako prati više od 200 milijuna pametnih telefona.
Ti se podaci koriste, analiziraju i prodaju oglašivačima za ciljano lokacijsko oglašavanje te čak i fondovima koji analiziraju ponašanje korisnika i potrošača. Kada su podaci u pitanju, kompanije i oglašivače ne zanimaju identiteti ljudi, već obrasci njihova ponašanja i druge informacije koje otkrivaju njihove potrošačke navike, a ti podaci nisu vezani ni uz telefonske brojeve, već uz jedinstvene identifikacijske brojeve.
No kompanije i osobe koje imaju pristup tim podacima, iako nemaju imena ni telefonske brojeve, ipak njihovom analizom mogu saznati identitete ljudi praćenjem lokacija na kojima se često kreću. Primjerice, ujutro i navečer su na određenoj adresi koja je njihov dom, a tijekom dana na nekoj drugoj adresi na kojoj rade i samo pomoću ovakvih podataka jednostavno se može saznati tko stoji iza određenog identifikacijskog broja.
Također, takvi podaci mogu odati i brojne intimne informacije o ljudima poput odlazaka psihijatrima, klinikama za odvikavanje itd. Problem je danas što korisnici ovakvih stvari nisu svjesni, a često i da im netko kaže da aplikacija za vremensku prognozu prati njihovu lokaciju, za dio ljudi to sigurno ne bi bio problem jer nisu upoznati sa svim opasnostima koje takvo praćenje može donijeti.
Izvor: NY Times