Stanje sigurnosti u Hrvatskoj je na visokoj razini stoji u izvješću o radu policije u 2025. godini, koje je Vlada prihvatila na sjednici u četvrtak, kao i izvješće o lanjskoj protupožarnoj sezoni koja je, istaknuo je glavni vatrogasni zapovjednik, bila zahtjevnija zbog većeg broja požara.
"Stanje sigurnosti u Hrvatskoj i u 2025. godini bilo je na visokoj razini, kao i svih prethodnih godina u mandatu ove Vlade", naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavljajući na sjednici Vlade izvješće o aktivnostima policijskih službenika kojih je u 2025. bilo 20.146.
Hrvatska se prema Global Peace Indexu ponovno nalazi među top 20 najsigurnijih i najmiroljubivijih država svijeta od njih ukupno 163, dodao je, te je i tijekom 2025. godine ponovno proglašena najsigurnijom zemljom u Europi za noćne šetnje.
"Hrvatska ostaje među vodećim državama članicama EU prema korištenju Schengenskog informacijskog sustava s više od 720 milijuna provjera osoba i predmeta tijekom godine, kao i Interpolovog informacijskog sustava", dodao je.
Ministar je istaknuo kako je već šestu godinu zaredom koeficijent razriješenosti kaznenih djela iznad 70 posto, odnosno iznosi 72,6 posto.
Božinović: Ostvaren rekord pojedinačnih zapljena droge
"Što se tiče kriminaliteta droga, evidentirano je 5,5 posto više prekršajnih i kaznenih prijava nego tijekom 2024., a ostvaren je rekordan broj od 11.927 pojedinačnih zapljena", naveo je ministar.
Tijekom prošle godine, u odnosu na 2024., evidentirano je 2,5 posto manje kaznenih djela (61.277) za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti, a za 3,4 posto smanjen je i broj kaznenih djela iz područja općeg kriminaliteta.
"I što se tiče nezakonitih migracija, evidentirano je 16.409 postupanja vezano uz nezakoniti prelazak državne granice, odnosno 44 po manje nego 2024. godine", naveo je Božinović.
Iz izvješća je vidljiv porast anonimnih dojava o postavljanju eksplozivnih naprava. Tijekom prošle godine zaprimljeno ih je 132 i sve su utvrđene kao lažne, u odnosu na 39 godinu ranije.
Rastao je i broj počinjenih prekršaja za 9,9 posto - na 85.509, od kojih je 13.704 prekršaja protiv javnog reda i mira, te je 2025. bila godina s najmanjim brojem utvrđenih prekršaja protiv javnog reda i mira unatrag 10 godina, kazao je Božinović.
Za 20,9 posto više je bilo i prijavljenih kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta i korupcije. Iz područja suzbijanja organiziranog kriminaliteta prijavljeno je 21,4 posto manje kaznenih djela nego u 2024., što je rezultat manjeg broja kaznenih dijela vezanih uz krijumčarenje osoba.
Nažalost, dodao je ministar, počinjeno je 39 ubojstava, dva više nego 2024., a stopa razriješenosti zadržana je na 100 posto. Zabilježen je i porast prijavljenih silovanja - na 310, što je 19,7 posto više nego godinu ranije.
Prijavljena kaznena djela kaznenopravne zaštite djece i bliskih osoba su u neznatnom padu od 0,5 posto u odnosu na 2024. godinu, ali u desetogodišnjem razdoblju evidentiran je porast prijavljivanosti tih kaznenih djela od 147,19 posto. Kaznena djela u kojima su počinitelji maloljetnici su u padu za 7,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Kad je riječ o ratnim zločinima, prijavljeno je 108 kaznenih djela, a pronađeni su i naknadno identificirani posmrtni ostatci Jean-Michele Nicoliera te još dvojice hrvatskih branitelja, zarobljenih pripadnika 204. vukovarske brigade HV-a, kazao je Božinović.
U 2025. zabilježeno je povećanje prometa na svim cestama te je evidentirano 35.446 prometnih nesreća, u kojima je poginula 261 osoba. U odnosu na 2024., broj prometnih nesreća je manji za 0,8 posto, a poginule su 22 osobe više.
Tucaković: Protupožarna sezona lani bila tehnički zahtjevnija zbog većeg broja požara
Vlada je prihvatila i izvješće o realizaciji Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH u 2025. godini, a glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković istaknuo je, predstavljajući izvješće, kako je protupožarna sezona lani bila tehnički zahtjevnija zbog većeg broja požara, no uz znatno manje opožarene površine.
Tako je u ljetnoj sezoni na priobalnom i krškom području broj požara bio veći za 21,57 posto u odnosu na 2024., ali se opožarena površina smanjila za 75,71 posto.
"I sam indeks opožarene površine je manji za 68,83 posto, što znači da su normativne, preventivne i operativne aktivnosti doprinijele smanjenju opožarenih površina. Ono što je bitno istaknuti jest da nije bilo smrtno stradalih vatrogasaca", rekao je Tucaković.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je kako je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) lani uputila 196 zahtjeva za angažiranje Hrvatske vojske, od toga 195 zahtjeva za angažiranje zračnih snaga te jedan zahtjev za angažiranje Hrvatske ratne mornarice, što je smanjenje od 19 posto u odnosu na 2024.
Protupožarne zračne snage bile su angažirane na 95 požara, što je za 4,45 posto više u odnosu na 2024. godinu, a svi požari su bili u priobalju. Tim besposadnih zrakoplovnih sustava bio je angažiran 19 puta u izviđanju požarišta.
U 2025. godini HV je pružala i međunarodnu pomoć te su protupožarni zrakoplovi bili sedam puta angažirani na gašenju požara u inozemstvu, izvijestio je Anušić.
Prema izvješću, po broju požara prošle je godine najopterećenije bilo područje Splitsko-dalmatinske županije, a slijede Zadarska i Šibensko-kninska, dok je najviše opožarenih površina evidentirano u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Šibensko-kninskoj županiji.
Najviše požara raslinja zabilježeno je u srpnju - 17,06 posto, kolovozu - 15,98 posto i lipnju - 14,12 posto, a požari raslinja u priobalju prosječno su trajali 2 sata i 19 minuta, od dojave do potpunog gašenja, što je smanjenje od 13,6 posto u odnosu na petogodišnji prosjek.
Iako je bilo velikih požara koji su zahvatili srednje i visoko raslinje, šumu i poljoprivredne kulture, nisu zabilježene značajnije štete.
Ukupno je za realizaciju Programa aktivnosti s pozicija Hrvatske vatrogasne zajednice i Ministarstva obrane lani realizirano 25.633.944,03 eura.
