Ruski plan za političku tranziciju u Siriji neće biti glavna točka pregovora o toj temi u subotu u Beču, ocijenio je u srijedu britanski veleposlanik u UN-u.
Rusija je pripremila plan s osam točaka u kojemu poziva na proces ustavne reforme u Siriji nakon kojega bi se održali izbori.
Vezani članci
"Upoznati smo s ruskim prijedlozima. Sam plan s osam točaka nije u središtu pregovora u Beču, ali Rusija jest", rekao je Matthew Rycroft, britanski veleposlanik u UN-u.
I druge zapadne zemlje su odbile ruski plan iznesen prije gotovo dva tjedna jer nije dao jasan odgovor glede sudbine sirijskog predsjednika Bašara al Asada.
Jedan diplomat u UN-ovu Vijeću sigurnosti rekao je čak da je prijedlog "sastavljen na brzinu".
'OPASNO POGORŠANJE' Šokantna posljedica ruskih zračnih udara u Siriji
Dvadesetak zemalja i međunarodnih organizacija trebaju se u subotu sastati u austrijskoj prijestolnici kako bi se pokušale dogovoriti o političkoj tranziciji u Siriji i postići primirje između režima u Damasku i različitih skupina unutar oporbe. Prvi krug pregovora o sirijskoj krizi održao se u Beču krajem listopada.
Ruski plan je dio dokumenta nazvanog "Pristup u rješavanju sirijske krize" u kojemu se predlaže osnivanje ustavnog povjerenstva u koje će ući pripadnici oporbenih skupina "iz zemlje i inozemstva".
U tekstu se dodaje da "sirijski predsjednik neće predsjedati ustavnim povjerenstvom".
Usto se navodi da će se predsjednički i parlamentarni izbori moći održati nakon prihvaćanja ustava na referendumu. Ipak, Asadu se izrijekom ne brani kandidiranje na predsjedničkim izborima.
"To nije dovoljno", rekao je diplomat u Vijeću sigurnosti koji je htio ostati anoniman.
O ruskom prijedlogu se nije razgovaralo na sjednici Vijeća sigurnosti koja se u utorak održala iza zatvorenih vrata, ali je UN-ov izaslanik za Siriju Staffan de Mistura izrazio nadu da će se u Beču postići dogovor o primirju.
Mistura je u utorak pozvao da se iskoristi "zamah" što ga daju pregovori kako bi se završio rat u Siriji koji već četiri i pol godine hara tom zemljom, koji je odnio više od 250.000 života i prouzročio najtežu migracijsku krizu nakon Drugog svjetskog rata. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
Pravila objave komentara