Pahor o WikiLeaksu: SAD imaju krivi dojam, ne kažem da je lažan

'Slovenija se bori za prijateljstvo i ne služi drugima. Zamolio bi Slovence, ukoliko misle kako imamo slabu unutarnju politiku, da znaju kako imamo dobru vanjsku politiku', poručio je na konferenciji za medije koja se upravo održava u prostorijama slovenske Vlade.

Pročitajte i ovo Biden vs. pijesak VIDEO Biden opet hit na društvenim mrežama, dobio je i novi nadimak: Stvar je spasila prva dama Podrhtavanje tla Kod Krškog zatreslo 2.6 po Richteru, potres se osjetio do Zagreba: "Kao da mi je netko pogurao krevet"

Dokumente koji su 'procurili' na WikiLeaks i u kojima se spominje Slovenija te on osobno, nije htio pobliže komentirati. Pahor je samo napomenuo kako je postojala jaka konkurentska ponuda za isto izvođenje radova iz Francuske, a spomenuo je i investicije Deutsche banke u slovenske željznice, kao primjer pozitivnih investicija u Sloveniju. 'Dojam s američke strane je pogrešan. Neću tvrditi da je lažan', rekao je Pahor.

'U pregovorima se ne smije dati prednost jednoj strani'

Indicije da je slovenski premijer Borut Pahor nudio prednost tvrtki iz SAD-a u planiranoj gradnji drugog bloka nuklearke Krško možda je najšokantnija pojedinost iz njegova razgovora s američkim otpravnikom poslova, čiji sadržaj je objavio WikiLeaks, ocjenjuju neki slovenski politički komentatori. 'To je šokantno jer se u pregovorima nikad ne smije dati prednost jednoj strani. Tada se cijena digne za deset do petnaest posto', rekao je u razgovoru za Slovensku televiziju politički komentator, novinar Dela, Aleksander Žerdin, dodajući da bi takav Pahorov gaf Sloveniju mogao koštati i do 400 milijuna eura, s obzirom na veličinu planirane investicije.

>> VIDEO: Savjetnik kanadskog premijera: Mislim da bi Assangea trebalo ubiti

Drugi blok nuklearke Krško planira se postaviti jer sadašnjoj nuklearki 2043. godine istječe životni vijek, a riječ je o investiciji od tri do četiri milijarde eura. Već je već počelo lobiranje investitora iz SAD-a, Japana, Italije i Francuske oko uvjeta za obnovu nuklearke koja Sloveniji osigurava trećinu električne energije. S druge strane slovenski mediji u srijedu upozoravaju da je sadašnja Pahorova vlada obvezala da konačnu odluku o novoj nuklearki u Krškom neće donijeti bez referenduma na kojemu bi se o tome izjasnili birači.

Pahor pogriješio

Iako ne odbija mogućnost da je Pahor krivo postupio što je u razgovoru s američkim diplomatom dao prednost Westinghousu koji je gradio staru nuklearku u Krškom, jedan od najuglednijih slovenskih komentatora Vlado Miheljak ne smatra da je to usporedivo s aferom Patria, kako to sugerira bivši premijer Janez Janša zahtjevom da Pahorovu 'nedoličnu ponudu' Amerikancima istraži državno odvjetništvo.

To je šokantno jer se u pregovorima nikad ne smije dati prednost jednoj strani Aleksander Žerdin, novinar Dela Kod Pahora je najskandaloznije to što je, sudeći po objavljenoj bilješci, pristao na mogućnost da Slovenija razmotri primanje nekog od američkih zatvorenika u Guantanamu optuženih za terorizam u zamjenu za 'foto termin' kod Obame, ali se iz nje ne može zaključiti da je bi Pahor imao neke osobne koristi ako posao u Krškom dobije Westinghouse, drži Miheljak.

278 oklopnih vozila za Sloveniju

S druge strane, Janša se sumnjiči da je osobno ili preko svoje stranke imao financijsku korist od finskog proizvođača oružja koji je Sloveniji trebao isporučiti 278 oklopnih vozila u vrijednosti 278 milijuna eura, pojasnio je Miheljak u razgovoru za Slovensku televiziju.

Slovenski mediji inače procjenjuju da afera s objavom sadržaja razgovora između Pahora i bivšeg otpravnika poslova Bradleya Fredena, u američkom veleposlanstvu prije godinu dana, neće posebno naštetiti vladi premijera Boruta Pahora, te da je za nju mnogo presudniji ishod parlamentarnih okršaja vezanih uz strukturne reforme koje Pahor namjerava provesti do kraja ove ili sljedeće godine.

Ipak, primjećuju da je za sada poznat sadržaj samo jedne diplomatske bilješke poslane iz Ljubljane u Washington, od njih 836 koliko ih navodno posjeduje WikiLeaks. Najveći broj od 836 bilježaka vezanih na Sloveniju odnosi se na razdoblje od 2004. do 2010. godine, navode slovenski mediji. (Hina)