Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Monetizacija je postupak kojim bi se autoceste dale u najam na upravljanje, ne prodaju, poručili su danas iz Vlade, pojašnjavajući svoju odluku o izboru koncesijskog modela kao, ističu, najboljeg rješenja za vraćanje kredita kojima su građene autoceste.


Iz Banskih dvora u priopćenju navode kako im je cilj dobiti jednokratnu uplatu za koncesiju za vraćanje kredita HAC-a i ARZ-a. Napominju, naime, da u naredne tri godine na naplatu dolaze dvije milijarde eura glavnice, a ukupno treba vratiti četiri milijarde eura glavnice kredita do 2039. godine.

Vezani članci Ministar zdravstva Vili Beroš na konferenciji Stožera Beroš otkrio najgore brojke dosad: U Hrvatskoj gotovo 17.500 novozaraženih! Mirela Ahmetović Oporba ne štedi s kritikama: "Uništavanjem INA-e mi smo uništili energetsku politiku i energetski centar RH''

"Ako dug vraćamo na način reprograma - kao što se činilo do sada dizanjem novih kredita - s kamatom bismo u narednih gotovo 25 godina ukupno morali vratiti najmanje osam milijardi eura", ističu u Vladi.

Napominju kako su autoceste i danas pod koncesijom, pri čemu današnji koncesionari, tvrtke HAC i ARZ, iz prihoda koji ostvaruju na godišnjoj razini ne mogu vraćati kreditne obveze. Radi se, kažu, o ukupno 1,9 milijardi kuna godišnjih prihoda. Primjerice, dodaju, u ovoj godini će HAC i ARZ za redovne troškove poslovanja (održavanje autocestovne infrastrukture) i povrat kreditnih obveza trebati osigurati devet milijardi kuna, dakle nedostaje im više od sedam milijardi kuna.

Za jedan referendum još se broje, a pred nama je već novo prikupljanje potpisa

U Vladi naglašavaju kako je postupak monetizacije ocijenjen najboljim modelom za rješavanje kreditnih zaduženja. Cilj je, navode, dobiti zadovoljavajući iznos kojim bi se zatvorila najveća kreditna zaduženja koja dolaze na naplatu ove i naredne tri godine, a radi se o dvije milijarde eura. "Na taj način kroz razdoblje od 35 do 40 godina (izbjegnemo li varijantu reprograma kredita kao drugu mogućnost) uspjeli bismo samo na kamatama uštedjeti 30 milijardi kuna", tvrde u priopćenju.

Uz to, dodaju, 60 milijardi kuna iz trošarina po litri goriva koje bi se u budućnosti uprihodovale ne bi išlo koncesionaru, nego bi ostajalo za ulaganje u županijske i lokalne ceste te željezničku infrastrukturu, koju građani koriste svakodnevno, za razliku od autocesta. U slučaju reprograma kredita, tvrde, ta značajna sredstva morala bi se potrošiti za vraćanje kredita.

U Banskim dvorima ponavljaju kako se nipošto ne radi o rasprodaji hrvatskih autocesta. "Ništa se ne rasprodaje, jer su autoceste neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske. Ali, naš je i dug koji je nastao zbog gradnje autocesta. Kao građani i kao država, dug moramo vratiti. Nitko osim nas to neće učiniti i to je činjenica. Dakle, nisu samo autoceste naše, nego je naš i javni dug, krediti za autoceste koje smo dizali da bismo ih izgradili. Vlada je ocijenila da je ovaj model najmanje bolan za građane i državu, jer se njime ne odgađa otplata nego se rješava pitanje kreditnih zaduženja ne gomilajući nova", poručuju u Vladi.

Tvrde kako su se odlučili za opciju koju su ocijenili najboljom zato da bi izbjegli onu koja bi u konačnici za građane i državu bila skuplja. "Istodobno, korisnici autocesta neće osjetiti razliku u kvaliteti usluga i sigurnosti promjenom koncesionara. I dalje ćemo biti vlasnici istih autocesta koje ostavljamo i budućim generacijama", zaključuju u priopćenju. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju