Na početku summita na kojem se do nedjelje okupilo 150 šefova država i vlada u sjedištu Ujedinjenih naroda oni su si odredili 17 ciljeva trajnog razvoja koje moraju ostvariti do kraja 2030.
Pročitajte i ovo
"Moramo se odmah primiti posla", rekao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. On je zatražio od svih vlada da u prosincu u Parizu usvoje čvrst i opći sporazum o klimi.
Mlada Pakistanka Malala Yousafzai, dobitnica Nobelove nagrade za mir, zatražila je od vlada da održe obećanja o obrazovanju za sve, uključujući djevojčice i izbjeglu djecu iz Sirije.
Predsjednica u New Yorku: Obratila se Općoj skupštini UN-a i zaradila pljesak
Papa Franjo je rekao da novi plan djelovanja predstavlja "važan znak nade", ali je upozorio da nije dovoljno sastavljati duge popise dobrih namjera i dodao da ispred planova stoje konkretne osobe koji žive, bore se i pate.
Prvi cilj je eliminacija siromaštva u svim oblicima: 836 milijuna osoba i dalje žive s manje od 1,25 dolara dnevno.
Također treba svima osigurati pristup obrazovanju i zdravstvu, boriti se protiv rastućih nejednakosti, promicati žene i ograničiti klimatsko zagrijavanje. Ti ogromni planovi su uslijedili nakom Milenijskih ciljeva razvoja (MDG) za razdoblje od 2000. do 2015.
Ovaj je plan puno ambiciozniji od osam MDG-a usmjerenih na siromaštvo i zdravlje u zemljama u razvoju.
Novi plan akcije će se primjenjivati i na razvijene zemlje i zahvaćat će i na politički osjetljiva područja.
Treba osigurati financiranje tog plana i jamčiti da će ih vlade poštivati. Tom planu prijete i jak demografski rast koji se do 2030. očekuje u subsaharskoj Africi, pretjerana urbanizacija i starenje stanovništva.
Svaka će zemlja biti slobodna primijeniti ili ne ciljeve i izabrat će sredstva primjene. Stručnjaci drže da će biti potrebno između 3500 i 5000 milijardi dolara godišnje sljedećih 15 godina za financiranje plana. To je više od BDP-a Francuske, Velike Britanije ili Njemačke.
Oslabila je pomoć bogatih zemalja siromašnima tijekom ekonomske krize. Rezultat prethodnog plana je umjeren. Krajnje siromaštvo i smrtnost djece su pali za polovicu u odnosu na 1990. i 92 posto stanovništva zemalja u razvoju sada ima pristup mobilnoj telefoniji prema 10 posto 2010.
Ali okolišu je naštetio ubrzani razvoj u Kini i Indiji i nejednakosti su se produbile. U subsaharskoj Africi je svaka četvrta osoba pothranjena, dok se u svijetu svake godine baca 1,3 milijarde tona hrane i 57 milijuna djece se ne školuje.
Dvije i pola milijarde ljudi nema pristup sanitarnom čvoru i 1,3 milijarde nije priključeno na električnu mrežu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
