Predsjednica u New Yorku: Obratila se Općoj skupštini UN-a i zaradila pljesak

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je u petak u New Yorku u svom govoru na UN-ovom summitu o održivom razvoju, da je svijetu danas više nego ikad potrebno istinsko čelništvo, te da su UN-ovi ciljevi održivog razvoja prihvaćeni na summitu "nacrt i oruđe za našu bolju budućnost". 

Pročitajte i ovo subota u zagrebu Grabar Kitarović otkrila vraća li se u hrvatsku politiku: "Ne želim da ispadne da sam lagala" globalni moralni autoritet Predsjednica Grabar-Kitarović u New Yorku hvalila naslijeđe Nelsona Mandele

"Danas, više nego ikad, trebamo istinsko vodstvo. Trebamo ljude koji ne samo govore o promjenama, nego i mijenjaju stvari", kazala je Grabar-Kitarović, kao prva govornica na summitu 154 šefova država i vlada na kojemu je prihvaćena globalna razvojna agenda za sljedećih 15 godina.

"Nije dovoljno samo govoriti o onome što je vidljivo i očito, nije dovoljno biti svjestan ili stvarati viziju za budućnost. Umjesto toga, ono što trebamo su ljudi koji će obaviti posao", dodala je Grabar-Kitarović.

Papa u Općoj skupštini UN-a: 'Treba se potruditi da se napravi svijet bez nuklearnog oružja'

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je u petak u New Yorku u svom govoru na UN-ovom summitu o održivom razvoju, da je svijetu danas više nego ikad potrebno istinsko čelništvo, te da su UN-ovi ciljevi održivog razvoja prihvaćeni na summitu "nacrt i oruđe za našu bolju budućnost". 

"Danas, više nego ikad, trebamo istinsko vodstvo. Trebamo ljude koji ne samo govore o promjenama, nego i mijenjaju stvari", kazala je Grabar-Kitarović, kao prva govornica na summitu 154 šefova država i vlada na kojemu je prihvaćena globalna razvojna agenda za sljedećih 15 godina.

"Nije dovoljno samo govoriti o onome što je vidljivo i očito, nije dovoljno biti svjestan ili stvarati viziju za budućnost. Umjesto toga, ono što trebamo su ljudi koji će obaviti posao", dodala je Grabar-Kitarović.

Ambiciozni plan UN-a, koji sadrži 17 tema sa 169 specifičnih ciljeva, usmjeren je na smanjivanje ekstremnog siromaštva, borbu protiv nejednakosti i nepravde, uspostavljanje obrazovanja za sve, te postizanje gospodarskog rasta.

"Sedamnaest ciljeva održivog razvoja koji se nalaze pred nama ne predstavljaju samo još jedno poglavlje u birokratskoj proceduri Ujedinjenih naroda. To nije još jedan svezak u beskrajnom arhivu ove organizacije. Riječ je o nacrtu za naš razvoj za sljedećih petnaest godina i dalje, nacrt i oruđe za našu bolju budućnost", rekla je.

Hrvatska predsjednica je rekla da "donosimo previše globalnih i konkretnih ciljeva". "Ne slažem se s time. Naša Deklaracija naglašava da je ovo 'dalekosežan program djelovanja koji u svom središtu ima ljude'. To znači se nikog ne isključuje", kazala je Grabar-Kitarović.

Dodala je da smo "svi u tome zajedno: razvijeni i nerazvijeni, pružatelji i primatelji pomoći, Sjever i Jug, veliki i mali".

"Stalno smo izloženi dobro poznatim problemima, s kojima se bez puno uspjeha suočavamo već dugi niz godina, kao i s novim izazovima koje je još nedavno bilo teško predvidjeti".

"Hrvatska je primjerice iznenada zahvaćena migrantskom krizom koja je nastala daleko od njezinih granica, i mi nismo krajnja točka migranata, ali ipak taj val migranata, uglavnom sirijskog porijekla, ima veliki utjecaj na moju zemlju i na regiju jugoistočne Europe", podsjetila je hrvatska predsjednica.

Grabar-Kitarović je na marginama summita u New Yorku održala niz bilateralnih razgovora, među ostalima s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, mađarskim predsjednikom Janosom Aderom i egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom al-Sisijem.

"S kancelarkom Merkel sam razgovarala kratko o potrebi osiguranja granica, posebno granice između Turske i Grčke, s predsjednikom mađarske Aderom sam razgovarala o svim tim pitanjima, nastavit ćemo razgovore u Budimpešti", rekla je Grabar-Kitarović u izjavi za hrvatske novinare.

"Egipatskom predsjedniku zahvalila sam na suradnji u potrazi za otetim hrvatskim državljanom Tomislavom Salopekom", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

Summit o održivom razvoju održava se od petka do nedjelje u sklopu redovitog godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a .

Jubilarno 70. zasjedanje Opće skupštine, koje su mnogi nazvali "povijesnim", okupit će rekordan broj državnika - čelnika 193 punopravne zemlje članice, nečlanica poput Palestinskih teritorija i Vatikana, brojnih međunarodnih organizacija.

UN-ovoj globalnoj kampanji za prihvaćanje ciljeva globalnog razvoja priključit će se na koncertu u Central parku u subotu i brojne zvijezde poput Beyonce i Eda Sheerana, te skupina Coldplay i Pearl Jam.

Grabar-Kitarović za strogu kontrolu granica, ne i potpuno zatvaranje

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović rekla je u petak u New Yorku da Hrvatska odluke o zatvaranju granica treba donositi u dogovoru s Europskom unijom, naglasivši da se zauzima za strogu kontrolu granica zemlje suočene s golemim brojem migranata, ali ne i za potpuno zatvaranje.

Komentirajući ponovno otvaranje granice sa Srbijom u petak poslijepodne, predsjednica Grabar-Kitarović je također kazala da Hrvatska mora "pokazati solidarnost i nikako ne smije doći do prijepora sa susjedima".

"Ono što cijelo vrijeme tražim je stroga kontrola granice, dakle, ne potpuno zatvaranje. Treba službene prijelaze držati otvorenima, a zatvoriti kukuruze, polja i šume kroz koje migranti prolaze ilegalno", rekla je Grabar-Kitarović, koja u New Yorku sudjeluje na globalnom summitu o održivom razvoju.

"Sve što radimo mora biti u dogovoru s Europskom unijom, u skladu s onim što je dogovoreno da se zaštite vanjske granice, prvenstveno između Turske i Grčke, ali ja bih isto tako ustrajala i na pomoći Hrvatskoj da se kontrolira granica između Srbije i Hrvatske", rekla je Grabar-Kitarović.

"Naravno, u svemu tome moramo pokazati solidarnost i nikako ne smije doći do prijepora s našim susjedima", zaključila je hrvatska predsjednica.

Vlada je u petak poslijepodne otvorila za sav promet granicu sa Srbijom, koja je bila zatvorena zbog migrantske krize koja već tjednima ugrožava odnose država jugoistočne Europe. Srbija je uzvratila ukidanjem protumjera te je time okončana kriza u odnosima dviju zemalja. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook