Švicarske tvrtke plaćaju svoje menadžere darežljivije od bilo koje druge zemlje. Usred financijske krize menadžer jedne od banaka zaradio je 72 milijuna eura, što je 1.800 puta više od najslabije plaćenog zaposlenika te banke. Iako inicijativa nije prošla, snažna je to poruka poslovnom svijetu.


Ljutnju građana u mnogim zemljama izazivaju velike plaće menadžera, ali malo gdje je mogu tako jasno i u okviru zakona izraziti kao u Švicarskoj. Radnici u toj bogatoj zemlji među najbolje su plaćenima na svijetu. Zauzimaju četvrto mjesto s plaćom od 35.500 dolara. Ali u zemlji banaka, skijališta i satova, plaće menadžera probile su sve granice. Neki imaju i 1.800 puta veću plaću od, primjerice, čistačice zaposlene u istoj tvrtki. Nejednakost je sve veća pa se iz toga i izrodio prijedlog da direktor ne može imati veću plaću od 12 minimalnih radničkih.

Vezani članci Potpuno prekrivena žena (Foto: Getty Images) Desna, antiislamska skupina predložila, a Švicarci izglasali: Zabranjuje se nošenje burki u trgovinama, restoranima i na javnim mjestima Burka, ilustracija Europska zemlja danas odlučuje o zabrani burki i nikaba: "Tu je tradicija da pokažete svoje lice. To je znak naših temeljnih sloboda"

Ovo je drugi put ove godine da glasači u Švicarskoj odlučuju o platnom sustavu u korporacijama. Ono što je izazvalo bijes bilo je spašavanje banaka državnim novcem. Dok je, primjerice, jedna banka imala gubitak od 2,5 milijarde franaka, isplatila je i bonuse svojim menadžerima u istom iznosu. Službenik te banke za to bi morao raditi oko 400 godina. Švicarcima je bilo dosta pa su ograničili iznose takozvanih 'Zlatnih dobrodošlica' i 'Zlatnih ispraćaja'.

>>
Švicarci odgovorili NE na sva tri referendumska pitanja

Švicarska je poznata po tradiciji izravne demokracije. Samo ove godine održano ih je 11, a više od 550 referenduma u stoljeće i pol. Izravna demokracija ima svoje prednosti, ali i opasnosti. Švicarci su izglasali i neke sporne odluke - jedan od najstrožih zakona o azilantima i deportaciji u Europi. Njemu su se usprotivile i humanitarne i vjerske organizacije, kao i one za zaštitu ljudskih prava. Najkontroverzniji referendum bio je onaj o zabrani gradnje minareta.

Kako na referendum izlaze nekoliko puta na godinu, tako Švicarci odlučuju i o nekim bitnim, ali i manje bitnim stvarima. Na referendumima su odlučivali i o tome da zdravstveno osiguranje pokriva i altrenativne metode liječenja, odbili su produljenje godišnjeg odmora s 4 na 6 tjedana. Glasovali su i o uvođenju fiksnih cijena knjiga, ali i broju vikendica, kao i produljenju radnog vremena benzinskih crpki.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook