Sirijska vojska u utorak je ušla u uporište druske zajednice na jugu zemlje, priopćila je vlada. To je ponovno pobudilo strahove od napada na manjine i izazvalo nove izraelske napade na snage koje je poslao Damask.
Tijekom vikenda izbili su sukobi između druskih snaga i beduinskih plemena u južnom gradu Suwaydi, u kojima je poginulo 30 ljudi, a deseci su ozlijeđeni. Nasilje je potaknulo intervenciju sirijske vlade, koja je u sukobima izgubila osamnaest svojih vojnika.
Islamističke snage, saveznice sirijske vlade, pridružile su se ovog tjedna borbi, što je povećalo zabrinutost Druza te ponukalo ključnu osobu te zajednice da zatraži međunarodnu zaštitu.
Izrael, koji se obvezao zaštititi Druze u Siriji, pokrenuo je nove napade na sirijske vladine snage koje napreduju prema Suwaydi, piše CNN.
Sirijsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je u napadima ubijeno nekoliko civila i pripadnika sigurnosnih snaga, ali nije navelo konkretne brojke. U izjavi je ministarstvo osudilo izraelske napade, nazvalo ih je "očiglednim kršenjem suvereniteta Sirijske Arapske Republike" i "primjerom kontinuirane agresije i stranog miješanja u unutarnje poslove suverenih država".
Tko su Druzi?
Druzi su arapska sekta od otprilike milijun ljudi, koji uglavnom žive u Siriji, Libanonu i Izraelu. U južnoj Siriji, u pokrajini Suwayda, gdje Druzi čine većinu, zajednica se tijekom desetogodišnjeg građanskog rata u Siriji povremeno nalazila uhvaćena između snaga bivšeg Assadova režima i ekstremističkih skupina.
Podrijetlom iz Egipta u 11. stoljeću, ta skupina prakticira ogranak islama koji ne dopušta obraćenje – ni u vjeru ni iz nje, a ni sklapanje miješanih brakova.
U Siriji je druska zajednica koncentrirana oko triju glavnih provincija blizu Golanske visoravni pod izraelskom okupacijom na jugu zemlje.
Više od 20.000 Druza živi na Golanskoj visoravni, strateškoj visoravni koju je Izrael osvojio od Sirije tijekom Šestodnevnog rata 1967., prije nego što ju je formalno anektirao 1981. godine. Druzi dijele teritorij s oko 25.000 židovskih doseljenika, raštrkanih u više od 30 naselja.
Većina Druza koji žive na Golanu identificiraju se kao Sirijci i odbili su ponudu izraelskog državljanstva kada je Izrael okupirao regiju. Oni koji su odbili, dobili su izraelske boravišne dozvole, ali se ne smatraju izraelskim državljanima.
Zašto se sirijske snage sukobljavaju s njima?
Nakon što je svrgnuo dugogodišnjeg diktatora Bašara al-Asada, novi sirijski predsjednik Ahmed al-Šara obećao je uključivost i zaštitu svih raznolikih sirijskih zajednica, ali sunitske ekstremističke snage odane njemu nastavile su se nasilno suočavati s vjerskim manjinama.
U ožujku su stotine ljudi ubijene u zapadnom gradu Latakiji tijekom obračuna s alavitskom sektom, kojoj je pripadao Asad, a u travnju su sukobi između provladinih oružanih snaga i druskih milicija ostavili najmanje 100 mrtvih.
Ključno pitanje koje opterećuje odnose između nove sirijske vlade i Druza je razoružanje druskih milicija i integracija. Al-Šara, koji nastoji konsolidirati oružane frakcije pod jedinstvenom vojskom, nije uspio osigurati sporazume s Druzima, koji čvrsto inzistiraju na zadržavanju svog oružja i neovisnih milicija.
Druzi, od kojih su se neki protivili autoritarnoj vladavini Bašara al-Asada, ostaju oprezni prema al-Šari, islamističkom vođi s džihadističkom poviješću. Izrazili su zabrinutost zbog isključenja nekih svojih vođa iz nacionalnih procesa dijaloga al-Šare i ograničene zastupljenosti u novoj vladi, koja uključuje samo jednog druskog ministra.
Nekoliko sati nakon što su trupe u utorak ušle u grad, sirijski ministar obrane Murhaf Abu Qusra proglasio je "primirje" nakon sporazuma s neidentificiranim čelnicima zajednice i rekao da se vojna policija raspoređuje "kako bi regulirala vojno ponašanje i poticala prekršitelje na odgovornost".
Zašto je Izrael intervenirao?
U utorak je ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua izjavio da je Izrael "posvećen sprječavanju štete Druzima u Siriji zbog dubokog bratskog saveza s našim druskim građanima u Izraelu te njihovih obiteljskih i povijesnih veza s Druzima u Siriji".
Oko 130.000 izraelskih Druza živi u Karmelu i Galileji na sjeveru Izraela. Za razliku od drugih manjinskih zajednica unutar granica Izraela, muškarci Druzi stariji od 18 godina regrutirani su u izraelsku vojsku od 1957. godine i često napreduju do visokih položaja, dok mnogi grade karijere u policiji i sigurnosnim snagama.
Izraelska vlada također je jednostrano proglasila demilitarizacijsku zonu u Siriji koja "zabranjuje stacioniranje snaga i oružja u južnu Siriju", prema uredu izraelskog premijera.
Sirijska vlada odbacila je izraelsku deklaraciju o demilitariziranoj zoni i, zajedno s međunarodnom zajednicom, više je puta pozvala Izrael da prekine vojne akcije koje krše njezin suverenitet.
Izrael, oprezan prema ekstremističkim skupinama duž svojih granica, zauzeo je konfrontacijski stav prema al-Šari, unatoč naporima Trumpove administracije da potakne sirijsko-izraelsko pomirenje i pokušajima normalizacije odnosa na Bliskom istoku.
Ranije u utorak duhovni vođa Druza, Hikmat al-Hijri, pozvao je na međunarodnu zaštitu svih zemalja kako bi se "suprotstavili barbarskoj kampanji" vlade i savezničkih snaga "koristeći sva moguća sredstva".
"Suočavamo se s potpunim ratom istrebljenja", rekao je al-Hijri u videoizjavi.
U izjavi koju su izdali drugi vođe Druza, međutim, pozdravljena je intervencija sirijske vlade u Suwaydi. Također su pozvali državu da utvrdi vlast. Osim toga, pozvali su naoružane skupine u gradu da predaju oružje vladinim snagama i da se započne dijalog s Damaskom.
Može li Izrael postići dogovor sa Sirijom?
Od pada Assadova režima u prosincu 2024. Izrael je zauzeo nekoliko teritorija u Siriji i više puta pokrenuo napade na zemlju. Kako tvrde, cilj im je sprječavanje obnove vojnih sposobnosti i iskorjenjivanje militantnih skupina koje bi mogle ugroziti njegovu sigurnost.
Izraelski napadi su se nastavili unatoč tomu što njegov najbliži saveznik, Sjedinjene Države, vrše pritisak na Izrael da normalizira odnose sa Sirijom sada kada je zemlja pod kontrolom nove vlade.
SAD predviđa da će Sirija potpisati Abrahamove sporazume – niz sporazuma kojima se normaliziraju odnosi između Izraela i nekoliko arapskih zemalja. Visoki dužnosnik američke administracije rekao je prošli mjesec za CNN da je "u korist Sirije da se približi Izraelu".
Izrael je pokazao sklonost proširenju tih sporazuma. Nakon smrtonosnog sukoba s Iranom Netanyahu je rekao da je izraelska pobjeda utrla put "dramatičnom proširenju mirovnih sporazuma".
Ministar vanjskih poslova Gideon Saar čak je iznio s kojim zemljama Izrael želi normalizaciju, a spomenuo je Siriju i Libanon.
Izrael je vodio izravne i neizravne razgovore s novom sirijskom vladom, što upućuje na promjenu dinamike između bivših neprijatelja od pada Asadova režima. Ali ponovljeni napadi Izraela na sirijski teritorij i njegova proširena vojna prisutnost u zemlji mogu zakomplicirati te ambicije.
U svibnju je al-Šara rekao da su neizravni pregovori s Izraelom trebali okončati napade. Ali to se nije dogodilo. Netanyahu je prethodno novu vladu u Damasku nazvao "ekstremističkim islamskim režimom" i prijetnjom državi Izraelu. U svibnju je izraelski dužnosnik rekao za CNN da je premijer zatražio od američkog predsjednika Donalda Trumpa da ne ukida sankcije Siriji, rekao je da se boji da će to dovesti do ponavljanja događaja od 7. listopada 2023., kada su militanti predvođeni Hamasom napali Izrael.
Izraelski napadi na Siriju također kompliciraju napore al-Šare da učvrsti vlast nad zemljom i promovira potencijalni sporazum o normalizaciji kao pobjedu za sirijski suverenitet i njezin narod.
