"Jačanje Golana jača državu Izrael, a to je posebno važno u ovom trenutku. Nastavit ćemo ga držati, potaknuti njegov procvat i nastaniti se u njemu", rekao je premijer Benjamin Netanyahu u izjavi.
Izrael je okupirao većinu strateške visoravni od Sirije u Šestodnevnom ratu 1967. i anektirao ju je 1981. Godine 2019. tadašnji predsjednik Donald Trump potpisao je uredbu kojom SAD službeno priznaje Golansku visoravan kao izraelski teritorij, što je dramatičan zaokret od desetljeća američke politike.
Međutim većina zemalja nije priznala aneksiju.
Sirija zahtijeva da se Izrael povuče, ali Izrael to odbija, navodeći kao razlog brigu za sigurnost. Razni mirovni napori su propali.
"Neposredni rizici za zemlju nisu nestali, a najnoviji razvoj događaja u Siriji povećava snagu prijetnje - unatoč umjerenoj slici koju pobunjenički vođe tvrde da predstavljaju", rekao je ministar obrane Israel Katz.
Netanyahuov ured priopćio je da je vlada jednoglasno odobrila plan vrijedan više od 11 milijuna dolara za poticanje demografskog rasta na Golanu.
Rečeno je da je Netanyahu podnio plan vladi "u svjetlu rata i nove bojišnice s kojom se suočava Sirija, te iz želje da se udvostruči stanovništvo Golana".
Otprilike 31.000 Izraelaca nastanilo se ondje, rekao je analitičar Avraham Levine iz istraživačko-obrazovnog centra Alma specijaliziranog za sigurnosne izazove Izraela na njegovoj sjevernoj granici. Mnogi se bave poljoprivredom, uključujući i vinogradarstvo, te turizmom.
Na Golanu živi 24.000 Druza, arapske manjine koja prakticira ogranak islama, rekao je Levine. Većina ih se identificira kao Sirijci.
Sirijski de facto vođa Ahmad al-Šara rekao je u subotu da Izrael koristi lažne izgovore kako bi opravdao svoje napade na Siriju, ali da njemu nisu u interesu novi sukobi dok je njegova zemlja usredotočena na obnovu.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
