Radić je četvrti praški student iz Hrvatske koji je dobio spomen-obilježje u glavnom gradu Češke. Od 2006. spomen-ploču imaju izumitelj Nikola Tesla, nobelovac Vladimir Prelog od 2008. ima poprsje, a u četvrtak će spomen-ploču s portretom u Pragu dobiti i geofizičar Andrija Mohorovičić. Od 2001. spomen-ploču u Pragu ima i Nogometni klub Hajduk.
Stjepan Radić u Pragu je studirao pravo od 1893. do 1894., a iste godine upoznao je mladu učiteljicu Mariju Dvořákovu, daljnju rođakinju slavnog skladatelja Antonina Dvoraka. Ljubav prema njoj trajno ga je vezala uz Češku, koju je idealizirao kao najrazvijeniju i najnapredniju slavensku zemlju.
Radić je 1896. u Zagrebu sastavio i objavio Slovnicu i čitanku češkoga jezika i Rječnik češkoga jezika za Hrvate. Sa suprugom je u Pragu živio od 1899. do 1900., djelujući kao novinar i publicist.
U Pragu je Radić na češkom napisao i izdao nekoliko knjiga, a prijateljevao je i sa sveučilišnim profesorom Tomašom Masarykom, kasnije prvim predsjednikom Čehoslovačke, od kojega je preuzeo ideju da u politici treba praktično djelovati kako bi se stvari promijenile nabolje, posebno u gospodarstvu, kulturi i prosvjeti, što je primijenio u svom radu među hrvatskim seljaštvom.
Radić je promicao suradnju hrvatskih i čeških političara, a 1918. i 1919. zalagao se za stvaranje koridora koji bi kroz današnje Gradišće spojio Hrvatsku i Čehoslovačku. Marija Radić svom je suprugu bila i prva suradnica u njegovu radu. Bavila se i politikom i bila je predsjednica ženske organizacije HSS-a Hrvatsko srce. (Hina)
