Odluka premijera Janeza Janše da na parlament prebaci odlučivanje o podnesku kojim bi Slovenija Arbitražnom sudu trebala utemeljiti opravanost svoje argumentacije u graničnom prijeporu s Hrvatskom za kojega se činilo da je smiren postizanjem Arbitražnog sporazuma 2009. godine, ima razloge u unutarnjoj slovenskoj politici i trenutačnoj situaciji u Janšinoj vladi, dominantna je ocjena kritičnih komentara u slovenskom tisku.
>> Slovenske stranke složile se oko sjednice o arbitražnom podnesku
Za Janšu i još dvije stranke u njegovoj trenutačnoj koaliciji, stranku Nova Slovenija (NSI) i Slovensku pučku stranku (SLS) takav 'manevar' zapravo znači da 'unaprijed peru ruke' u slučaju da bi rezultat arbitraže o granici za Sloveniju bio nepovoljan jer su se Arbitražnom sporazumu svojedobno u oporbi protivile, držeći ga štetnim za Sloveniju i upitnim u pogledu mogućnosti da Slovenija s Hrvatskom dobije 'pravednu granicu', tvrdi u subotu u komentaru mariborski dnevnik Večer.
Istodobno, navodi komentator, Janšino 'arbitražno manevriranje' predstavlja i pokušaj premijera da preusmjeri pažnju javnosti od poteza kojima on kadrovskim i drugim potezima osvaja sve više moći i utjecaja, iako je njegova koalicija pred raspadom i više nema većinu u parlamentu.
Danas tvrditi da je Arbitražni sporazum s Hrvatskom 'nužno zlo' i da je zato podnesak pravnih stručnjaka potrebno korigirati, što se može iščitati iz inicijative Janše i triju stranaka u vladi, predstavlja 'opasnu igru' u kojoj bi strani konzultanti koje je angažirala prijašnja vlada mogli zaključiti kako im je dosta da im 'slovenski političari u balkanskoj maniri sole pamet', navodi list.
Ljubljansko 'Delo' u subotu također tvrdi da je obnova rasprave o temeljima arbitražnog sporazuma u slovenskom parlamentu 'dimna bomba' i dio 'strategije preusmjeravanja pažnje' od situacije koju Janša koristi za preuzimanje sve više vlasti u državnim ustanovama.
'Svjedoci smo potpunog apsurda: dok se političari i javnost budu zabavljali s granicom, Janša će dobiti priliku da prigrabi još više vlasti i utjecaja', navodi vodeći slovenski dnevnik.
Iako Janša parlamentu predlaže samo 'manje korekcije' definiranja predmeta graničnog prijepora s Hrvatskom, parlament bi zapravo trebao odlučivati između prijedloga koji su dali pravni stručnjaci i prijedloga razgraničenja koje je Janša zajedno sa nekim drugim strankama tadašnje desne oporbe predlagao početkom 2009. godine, u jeku rasprava treba li Slovenija hrvatsko članstvo u NATO savezu uvjetovati pitanjem granice, navodi list.
'Janša tako stavlja na kocku mogućnost uspješnog ishoda arbitraže za Sloveniju, a može se pretpostaviti da to čini iz unutarnjepoličkih razloga kako bi pažnju javnosti preusmjerio od pravih pitanja', navodi 'Delo' u komentaru.
Janša je u petak izjavio da će o tekstu prijedloga kojim se u slovenskom podnesku definira predmet graničnog spora s Hrvatskom morati odlučiti parlament, a ne vlada kako to predviđa arbitražni sporazum, tumačeći to razlozima 'formalne' prirode.
Janša je utvrdio da vlada ne može odlučivati o pitanju koje je slovenski parlament definirao dvotrećinskom većinom početkom 2009. godine u 'Deklaraciji o zaštiti slovenskih interesa pri ulasku Hrvatske u NATO savez'.
U toj izjavi koju je slovenski parlamet donio 18. veljače 2009. godine navodi se među ostalim da 'Slovenija ne priznaje hrvatske propise koji krše teritorijalnu cjelovitost Slovenije', te da 'granica na kopnu i moru još nisu konačno definirane i određene', te je njome hrvatska strana pozvana da 'poštuje stanje na granici s 25. lipnja 1991. godine'.
'Hrvatska je unatoč obvezi obiju strana da će do konačnog i sporazumnog rješenja graničnog pitanja poštovati stanje na dan osamostaljenja počinila brojne jednostrane akte kojima mijenja teritorijalni 'status quo' prilikom osamostaljenja, te time pokušava prejudicirati rješenje graničnog prijepora', navedeno je u tadašnjoj izjavi parlamenta na koju se sada poziva vlada premijera Janeza Janše.
Izjavu je tada podržalo 65 zastupnika u parlamentu, pri čemu su stranke u tadašnjoj vladajućoj koaliciji lijevog centra koju je vodio Borut Pahor, priznavale da su glasanjem za taj tekst napravile ustupak desnici koja je prijetila da će u suprotnom sazvati referendum na kojemu bi se pitanje ratifikacije hrvatskog članstva u NATO savezu povezalo s rješenjem pitanja granice.
Referendum o hrvatskom članstvu u NATO savezu tako nije održan i Slovenija je hrvatski pristupni memorandum ratificirala na vrijeme, a krajem iste godine vlada tadašnjeg premijera Pahora dogovorila se s tadašnjom hrvatskom vladom Jadranke Kosor da se i hrvatski pristupni pregovori s EU-om također deblokiraju a pitanje granice i članstva Hrvatske u EU odvoje jer je rješenje graničnog prijepora prepušteno međunarodnoj arbitraži. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
