Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Odluka slovenske vlade o postavljanju žičane ograde na svojoj granici s Hrvatskom izazvala je oprečne reakcije u slovenskoj javnosti - neki pravni autoriteti brane to kao potez koji se zbog urušavanja schengenskog sustava nije mogao izbjeći, no ona izaziva i dosta suzdržanosti i javnih osuda pa i sarkastičnih komentara.


Ograda je samo način da se bolje regulira izbjeglički val i zato ne predstavlja kršenje ljudskih prava, izjavila je za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" od petka pravobraniteljica ljudskih prava Vlasta Nussdorfer.

"To je bila politička odluka, a pitam se zašto EU ne omogući humaniji prijevoz migranata do željenih destinacija, osobito trudnicama, djeci, starijim ljudima i invalidima, nego moraju toliko trpiti", kazala je Nussdorfer dodavši da se je pokazalo kako Europa nije sposobna riješiti izbjegličku krizu.

Bivši ustavni sudac Matevž Krivic kazao je za isti list da se boji kako je odluka Cerarove vlade bila neizbježna iako je ranije često kritizirao njenu politiku prema strancima i imigrantima.

"Ograda je u sadašnjoj fazi postala neizbježna, ali bi i u stvarnosti, a ne samo na papiru trebala zaista poslužiti onome čime ju vlada opravdava: humanom i organiziranom usmjeravanju migranata prema ulaznim točkama, koje bi morale biti dobro opremljene", kaže Krivic koji se nakon umirovljenja istaknuo u ulozi pravnog savjetnika i branitelja prava "izbrisanih" neslovenaca.

"Ono što je pri postavljanju ograde obećala na papiru, Cerarova vlada mora ispuniti i na terenu, ali isto tako mora izvršiti pritisak na Europu da se izbjeglički val usmjerava dogovorom, a ne žicom", navodi Krivic u svom osvrtu.

ŽIČANE BARIJERE SE ŠIRE EUROPOM Austrija diže nekoliko kilometara ograde na Šentilju?

Vezani članci Slika nije dostupna OZBILJNO SHVATIO DOBIVENE INFORMACIJE 'Hrvatska bi migrante mogla slati preko Istre u Italiju' Slika nije dostupna PUSIĆ UPOZORILA EUROPSKU KOMISIJU 'Žilet žica' krši europske propise

List je objavio i pismo čitateljice koja s puno neskrivenog sarkazma na račun vlade i retorike koju je koristila govori o "humanitarnoj ogradi".

"Predlažem da je nazovemo 'Ježeve bodljice' kako kod djece ne bi izazivala strah nego simpatije", navodi čitateljica Darja Gorup.

Budući da neki instaliranje žičanih ograda opravdavaju obranom kršćanske Europe, ograda kod Dobove bi se mogla nazvati i "Ograda Kristova preporoda" jer bi muslimanske izbjeglice koji bi se na njoj ozlijedili podsjetila na Isusove muke na križu i dovela do njihova preobraćenja", piše čitateljica ljubljanskog "Dnevnika".

Ironičan je i poznati slovenski politički analitičar Vlado Miheljak, profesor socijalne psihologije na Fakultetu političkih znanosti u Ljubljani.

"Glasači će Cerara zbog ograde nesumnjivo nagraditi", kazao je Miheljak, komentirajući rezultate istraživanja javnog mišljenja o tome što Slovenci misle o podizanju bodljikave žice.
Istraživanje koje je ljubljansko "Delo" objavilo prije dva mjeseca, kad je žičanu ogradu na svojoj južnoj granici postavljao mađarski premijer, pokazalo je da je 76 posto Slovenaca protiv podizanja ograda u Europi, dok je novo istraživanje početkom ovog mjeseca, kad su stigle prve najave da će isto na svojoj južnoj granici učiniti Slovenija, pokazalo kako je 57 posto Slovenaca za ogradu, a 35 posto protiv.

"Čini se da je ograda nekako upisana u slovenski DNK, Slovenac i ograda - to nekako paše zajedno", karikira takva istraživanja i njihovu svrhu ovaj liberalno orijentirani profesor.

"Jedno je govoriti o mađarskoj ogradi, a drugo o našoj, kad i do nas stignu migranti - tek sada smo pokazali naše pravo lice", kazao je Miheljak, uz političku ocjenu da će ograda podići i rejting premijera Cerara u anketama javnog mnijenja.

Ogradu je javno kritizirao i gradonačelnik Brežica Ivan Molan. On je rekao da je to što se događa tragično jer inače odlično surađuje s prijateljima načelnicima iz susjednih hrvatskih općina i da se nada kako će suživot unatoč tome biti nastavljen, a potvrdio je i da prema njegovim saznanjima žica koja je ovih dana postavljena na dva mjesta doista prelazi na hrvatski katastar, što Ljubljana službeno negira. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook