Švedski premijer obećao je da će medicinski potpomognutu oplodnju (MPO) staviti u središte svoje kampanje za reizbor dok pokušava pridobiti biračice usred rekordno niske stope nataliteta u zemlji.
Vlada Ulfa Kristerssona nedavno je povećala broj državno financiranih pokušaja MPO-a koji se odobravaju onima koji žele postati roditelji prvi put s tri na šest.
Sada je rekao da će, ako njegova stranka, desnocentristički Umjerenjaci - čija manjinska koalicija ovisi o podršci krajnje desnih Švedskih demokrata - ostane na vlasti na općim izborima u rujnu, financirati i MPO za dodatnu djecu.
Dolazi to nakon što je službena statistika ove godine pokazala da je, unatoč tome što se često navodi kao jedna od najboljih zemalja na svijetu za rađanje djece, stopa nataliteta u Švedskoj pala na 1,42 prošle godine, najniže od 1749. godine kada se vode evidencije, piše Guardian.
"Nema ništa loše u tome da imate jedno dijete, ali..."
"To je razina kakvu nikada nismo imali u Švedskoj“, rekao je Kristersson, koji ima troje odrasle djece te dodao: "Navelo me na razmišljanje. Moglo bi biti zato što mnogi ljudi ne žele imati djecu, ali prilično sam siguran da je to i zato što mnogi ljudi nikada ne dobiju onu djecu koju bi stvarno željeli imati.“
Dok prema novom zakonu oni koji pokušavaju imati svoje prvo dijete imaju pravo na šest rundi besplatnog MPO-a, dodatna djeca se ne financiraju, a jedan pokušaj košta gotovo 5000 eura.
Obećavši da će financirati i pokušaje onih koji pokušavaju imati više djece kao predizborno obećanje, rekao je: "Nema ništa loše u tome da imate jedno dijete, ali mnogi ljudi koji imaju jedno dijete također žele da ono ima i brata ili sestru.“
Ulazak u spavaću sobu?
Iako je rekao da se "definitivno ne miješa u to koliko djece svaka obitelj treba imati“, dodajući da je to "zaista privatna stvar“, rasprava je potaknula neke komentatore da optuže političare da pokušavaju "ući u spavaću sobu“.
Ali to je pitanje koje vlada shvaća vrlo ozbiljno. Slijedeći primjer susjedne Norveške, naručila je studiju o tome kako preokrenuti trend, upozoravajući da će, ako se nastavi sadašnjim tempom, svaka generacija biti za otprilike trećinu manja od generacije njihovih roditelja.
Ministrica zdravstva, Elisabet Lann iz Kršćanskih demokrata, koja se također zalaže za proširenje MPO-a, rekla je: "Želimo dati većem broju ljudi mogućnost da ostvare svoje obiteljske snove i želje da postanu roditelji. Jedan od šest parova u Švedskoj prisilno je bez djece. To utječe na njihovu kvalitetu života, društveni život, mentalno zdravlje, a cijelo njihovo postojanje karakterizira čežnja za osnivanjem obitelji."
Oporbena stranka Socijaldemokrati, najveća švedska stranka, rekla je da je potrebna veća pomoć onima koji žele imati djecu, ali je upozorila da se MPO za braću i sestre ne koristi kao "kratkoročni politički potezi" ili kao ponuda "lažne nade“.
Fredrik Lundh Sammeli, glasnogovornik Socijaldemokrata za socijalnu politiku, rekao je: "Pitanje demografije i pada nataliteta važno je pitanje za politiku. Moramo izgraditi društvo u kojem se ljudi osjećaju optimistično i vjeruju u budućnost, a u kojem javni sektor također uklanja prepreke ljudima koji žele imati djecu.“
Skepsa dijela stručnjaka
No neki stručnjaci nisu uvjereni da će ova strategija imati željeni učinak na stanovništvo ili na namjeru birača.
Martin Kolk, sociolog i predavač na Sveučilištu u Stockholmu, rekao je da je u Švedskoj – koja ima velikodušan roditeljski dopust i gdje je briga o djeci uvelike subvencionirana – razlog zašto ljudi imaju manje djece vjerojatnije kulturna promjena. Postati roditelj, rekao je, neki smatraju "natjecanjem s drugim načinima života“. Rekao je: "Da drugi aspekti života, pa tako karijera, hobiji, prijatelji, samoispunjenje, igraju malo veću ulogu u životu, a onda možda izgradnja obitelji i rađanje djece igraju malo manju ulogu.“
Helena Olofsdotter Stensöta, profesorica politologije na Sveučilištu u Göteborgu, rekla je da, iako njihovo izborno obećanje šalje "simbolički znak da umjerenjaci razmišljaju o ženama“, malo je vjerojatno da će imati veliki materijalni utjecaj na relativno imućne skupine kojima se stranka obično obraća. "Umjereni birači su uglavnom muškarci. Da su samo žene glasale na prošlim izborima, imali bismo crvenu vladu [predvođenu socijaldemokratima].“
Važnije će biti, rekla je, hoće li koalicijski partneri, liberali, dobiti dovoljno glasova da pređu prag od četiri posto potreban za ostanak u parlamentu. I, do sada, birači Umjerenih i Švedskih demokrata "nisu pokazali veliki interes za spašavanje liberala, što je također ukorijenjeno u njihovoj međusobnoj konkurenciji za mjesto premijera".
