"Tražimo slavnog dostavljača hrane koji je prošlog tjedna u Ljubljani platio kaznu zbog konzumiranja hrane na stubištu ispred Franjevačke crkve. Namjeravamo ga pitati gdje je burek kupio. Ako se pokaže da je to bio naš burek, spremni smo mu pomoći u plaćanju kazne", objavila je poznata ljubljanska buregdžinica na društvenim mrežama.
Kako prenose slovenski mediji, ista je zalogajnica, kako se dade naslutiti i iz njenog imena, jedan od partnera nogometnog kluba Olimpija, a ovih je dana besplatan burek do kraja života obećala i članovima slovenske nogometne reprezentacije, nakon što su se, odigravši neriješeno s Grčkom, uspjeli plasirati u višu grupu B u natjecanju Lige nacija.
Slučaj anonimnog dostavljača hrane koji je kažnjen kaznom od 400 eura jer je u vrijeme 'lockdowna' u centru Ljubljane, u pauzi posla sjeo i skinuo masku navodno da bi na brzinu konzumirao jutarnji obrok, prerastao je u društveni događaj, ali i pravi politički teatar nakon što je slika tog prizora postala viralna na društvenim mrežama, a o slučaju je raspravljao i parlament.
Pročitajte i ovo
Nema vjenčanja
Slovenija dopustila udaju u "hitnom slučaju": "To je da se konzervativnu baku ne bi trebalo uvjeravati da je rođeno dijete - nedonošče"
Pročitajte i ovo
1924 novooboljele osobe
Slovenija uvodi strože mjere: Zabranjena sva okupljanja osim članova zajedničkog kućanstva, obustavlja se javni prijevoz, promjene i na granicama
Oporba je spomenuti slučaj uzela kao ilustraciju tvrdnji da su neke poduzete mjere protiv koronavirusa apsurdne i pretjerane, a kažnjavanje diskriminatorno, jer su se u javnosti i neki političari pojavljivali bez maski. Policija pak tvrdi da je kažnjavanje bilo zakonski opravdano jer prekršitelj nije nosio masku na otvorenom javnom prostoru, kako je propisano.
Pročitajte i ovo
drama u deželi
Korona ipak ne posustaje u Sloveniji, gotovo trećina testiranih pozitivna: "Ima li još onih koji dvoje jesu li nužne oštrije mjere?"
Premijer Janez Janša često pak ističe da ozračju nepovjerenja prema vladinim potezima u vremenu pandemije često doprinose mediji i društvene mreže jer sve dovode u pitanje, pa se mjera ne pridržava oko deset posto stanovništva, čime se ugrožava javno zdravlje svih.