Vijeće Europskog suda za ljudska prava odbacilo je 6. studenoga prošle godine tužbu troje hrvatskih štediša u postupku protiv Ljubljanske banke, uz obrazloženje da je dvoje štediša svoj novac već vratilo sredstvima od prodaje nekretnina Ljubljanske banke u Osijeku, a da treći štediša nije ni pokušao poduzeti pravne korake u Hrvatskoj.
Sud je konstatirao da su Ivo Kovačić i Marijan Mrkonjić u potpunosti isplaćeni 20. srpnja 2005. temeljem odluke osječkog županijskog suda nakon prodaje nekretnina bivše Ljubljanske banke u tom gradu. Što se zahtjeva Dolores Golubović tiče, Europski sud je utvrdio da ona "iz nepoznatih razloga nije poduzela nikakve pravne korake u Hrvatskoj, iako bi vjerojatno ostvarila uspjeh, da je to učinila". Dvoje od troje tužitelja nije dočekalo presudu - Ivo Kovačić i Dolores Golubović su u međuvremenu umrli.
Oni su 1997. godine tužili Sloveniju da im je prekršila pravo na mirno uživanje privatnog vlasništva, jer nisu mogli podići deviznu ušteđevinu iz zagrebačke filijale Ljubljanske banke. Pokojni Kovačić tužbu je podnio i zbog diskriminacije zbog nacionalnog podrijetla, jer su slovenski štediše - za razliku od hrvatskih građana - mogli podići svoju ušteđevinu.
Nakon presude sedmeročlanog vijeća, odvjetnici oštećenih štediša, odnosno njihovih nasljednika, zatražili su da predmet razmatra Velike vijeće, što je sredinom ove godine i prihvaćeno. Odluke Velikog vijeća su konačne.
Uobičajena je praksa da Europski sud za ljudska prava ne obrazlaže zašto se prihvaća ili odbija zahtjev da se neki predmet preispita pred Velikim vijećem.
Tijekom usmene rasprave u srijedu predstavnici svih strana -
odvjetnici oštećenih štediša, pravni predstavnici Republike Hrvatske i Republike Slovenije iznijet će svoja stajališta o predmetu, a suci imaju pravo postavljati im pitanja. Presuda će biti donesena naknadno. Veliko vijeće, isto kao i sedmeročlana vijeća, donosi odluke većinom glasova.
Europski sud za ljudska prava osnovale su 1959. države članice Vijeća Europe kako bi se bavio povredama Europske konvencije o ljudskim pravima. Od 1998. zasjeda kao stalni Sud, čiji broj sudaca odgovara broju država potpisnica Konvencije. Sud razmatra dopuštenost i osnovanost podnesenih zahtjeva. Zasjeda u vijećima od sedam sudaca ili, iznimno, u Velikom vijeću koje čini 17 sudaca.
U postupak koji je troje hrvatskih državljana pokrenulo protiv
Slovenije pred strasbourškim sudom, 2001. godine je Republika Hrvatska iskoristila svoje pravo i uključila se na strani štediša.
Europski sud za ljudska prava tek se sedam godina nakon podnošenja zahtjeva, 1. travnja 2004., proglasio nadležnim za rješavanje zahtjeva troje hrvatskih štediša, što je značilo da će ocjenjivati meritum njihovog prigovora te će, ako utvrdi da im je povrijeđeno pravo, Slovenija morati poduzeti mjere kojima će tu potvrdu otkloniti, čime bi se stekli uvjeti za naplatu potraživanja štediša.
Slovenija je svim pravnim sredstvima pokušavala osporiti nadležnost Suda u Strasbourgu, tvrdeći da je pitanje stare devizne štednje prije svega sukcesijsko pitanje za koje taj sud nije nadležan.
Troje hrvatskih štediša i Republika Hrvatska osporili su te tvrdnje, ističući da je Slovenija ustavnim zakonom 1994. banku podijelila na dva dijela tako da je nova banka preuzela svu aktivnu imovinu, a stara je zadržala samo dugove prema stranim vjerovnicima. Kako je to učinjeno na ustavnoj razini štediše nisu imale nikakvo pravno sredstvo kojim bi taj zakon mogli osporiti, što je Europski sud za ljudska prava i potvrdio u svojoj odluci o nadležnosti. Stajalište oštećenih štediša i Republike Hrvatske temelji se na pravnoj argumentaciji da se u ovom predmetu radi o privatnopravnom odnosu između Ljubljanske banke i štediša.
Nakon što je sedmeročlano vijeće prije godinu dana odbacilo tužbu, odvjetnici oštećenih štediša Milivoj Žugić i Zvonko Nogolica odmah su najavili da će tražiti preispitivanje pred Velikim vijećem. Oni su tada ocijenili da je ta presuda u izravnoj suprotnosti s odlukom kojom se sud proglasio nadleženim za taj slučaj i da se vijeće u svojoj presudi nije bavilo meritumom stvari.
Oko 140.000 štediša bivše Ljubljanske banke u Hrvatskoj potražuju oko 150 milijuna eura glavnice svoje štednje, ne računajući pripadajuće kamate.
Više njih već je podnijelo zahtjev, ali su od suda u Strasbourgu
dobili odgovor da će se čekati dok se ne riješi ovaj slučaj "Kovačić i ostali protiv Slovenije". Ovaj slučaj je važan i za brojne štediše bivše Ljubljanske banke iz Bosne i Hercegovine .
-
POLITIČKA BLOKADAZatvara se jedan od najvažnijih graničnih prijelaza između Hrvatske i BiH? "Neće postojati niti jedan za promet ovakvih roba"
-
Bio s obiteljiDrugi smrtni slučaj u mjesec dana: Psina duga 4,5 metra napala ronioca
-
Čemu ovo?U 21. stoljeću: Pogledajte skandaloznu fotografiju marokanske reprezentacije uoči leta na Svjetsko prvenstvo
