Galerija
U razgovoru s Ilijom Cvitanovićem, predsjednikom HDZ-a 1990 u BiH, u Dnevniku Nove TV, doznajemo kako je on osobno zadovoljan sastankom s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.
Cvitanović nakon sastanka s Plenkovićem poručuje da ima mjesta optimizmu, u odnosu na ono što su Hrvati u BiH dosad imali iz Hrvatske.
"Moramo se sjetiti kakav je odnos službene vlasti iz RH prema Hrvatima u BiH dugov vremena u prošlosti bio. Dakle to je bila deklarativna podrška ili su nasuprot tom radili i protiv interesa hrvata u BiH. U jednoj zajedničkoj sinergiji, kakvu sam danas vidio i s premijerom Plenkovićem i s nama Hrvatima u BiH, vjerujem da možemo poziciju Hrvata u BiH dići na razinu koja nam po Ustavu i kako je definirana Daytonskim sporazumom, da budemo konstitutivan narod na području cijele BiH, gdje neće nitko imati priliku dominirati nad nama", rekao je Cvitanović.
Podsjetio je da se Hrvati danas nalaze u entitetu Republike Srpske, gdje su praktički etnički očišćeni te u Federaciji BiH gdje situacija nikad nije bila složenija. Zaključio je da Hrvatima u BiH stoga treba sva pamet, mudrost i znanje za izlazak iz te pozicije.
Cvitanović je komentirao i navodnih 144 optužnica protiv bivših pripadnika HVO-a od strane tužiteljstva BiH.
"Bojim se da je čak nekom bio cilj uplašiti hrvatske branitelje, odnosno bivše pripadnike HVO-a, da žive u nervozi i stresu što će se dogoditi", smatra Cvitanović.
Podjsetio je da su svi zapovjednici iz rata ili optuženi ili u sudskom procesu, i to po zakonu koji se ne primjenjuje na pripadnike armije BiH. U tom smislu, rekao je Cvitanović, zapovjednicima HVO-a se sudi po zakonima iz 2003. godine, a pripadnicima armije BiH po zakonima iz doba bivše države.
"Na osnovu takvih iskustava, na osnovu takve selektivne pravde, na koju smo mi ovdje naučili, bojim se da je poruka i cilj onih koji sad pričaju o optužnicama protiv Hrvata, daljnje iseljavanje i nestanak Hrvata iz BiH", smatra Cvitanović.
Cvitanović nam je otkrio da je to vrlo jasno rekao i na sastanku s premijerom Plenkovićem u utorak.
Na konstataciju da je HDZ ipak podržao rad tužiteljstva BiH, Cvitanović kaže da to njemu nije normalno te da je tražio obrazloženje za to.
"Danas je trenutak da zbijemo redove, da pokažemo da možemo raditi na dobrobit svog naroda i ja i stranka iz koje dolazim smo u potpunosti na raspolaganju", rekao je Cvitanović.
Komentirao je i najavljeni posjet Predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Mostaru te iznio i očekivanja od njezinog govora u UN-u u srijedu.
"Očekujem da će jasno ukazati na propuste u radu haškog tribunala i da će kroz svoj nastup u UN-u otvoriti prostor reviziji sramotne presude kakvu smo imali priliku vidjeti prije nekoliko dana", zaključio je Cvitanović.
Sastanak je prošao no u BiH ne nedostaje materijala za svađu i prepucavanje na dnevnoj bazi
Nastavak borbe za izmjene izbornog zakona, koji bi jednom zauvijek onemogućio preglasavanje Hrvata u BiH, što im se redovno događalo u posljednjih 20 godina na svakim izborima, ali jednako tako i smirivanje tenzija i straha od novih optužnica, glavni su zaključci nakon sastanka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora u BiH.
S druge strane, Savez logoraša BiH najavio je kolektivnu tužbu protiv Hrvatske, no premijer Plenković je rekao da nakon iščitane presude takva pravna mogućnost ne postoji.
Dragan Čović je pozvao sve tri strane, žrtve sva tri naroda, da tuže svoju državu BiH za svu bol koju su pretrpjeli tijekom posljednjeg rata. Podsjetimo, primjerice da je u 313 logora armije BiH bilo 14.000 Hrvata te je pozvao Hrvate, Bošnjake i Srbe da tuže BiH te da na taj način dobiju pravnu zadovoljštinu za svu bol, koju su prošli tijekom svih tih godina.
Ipak, pojavile su se u utorak i nove tenzije na relaciji Dragan Čović - Bakir Izetbegović. Mediji su objavili pismo koje je prije nekoliko dana predsjendik Predsjedništva BiH Dragan Čović poslao premijerima zemalja članica NATO saveza i u kojem upozorava na pogoršanu sigurnosnu situaciju u BiH. Kao razlog, Čović u pismu navodi povratak velikog broja radikaliziranih građana BiH s ratišta u Siriji, ali i velik broj mudžahedina koji su nakon rata ostali živjeti u BiH.
Odmah je stigao i ekspresan odgovor Bakira Izetbegovića koji je rekao da to pismo nije usuglašeno u Predsjedništvu te je dodao da su to paušalne ocjene koje ne odgovaraju situaciji i činjenicama na terenu.
U svakom slučaju u BiH ne nedostaje materijala za svađu i prepucavanja gotovo na dnevnoj bazi.
