'Ruske tvrtke kao što je Lukoil, obavljaju ovaj projekt prema najboljim tehničkim i ekološkim standardima i poštuju kriterije za očuvanje okoliša, za razliku od stranih poduzeća koja posluju u Rusiji', izjavio je Ivanov.
Pročitajte i ovo
'Zbog čega onda pružiti drugim poduzećima, osim ruskih da zarađuju', zapitao se Ivanov.
Zapadne energetske tvrtke bili su kritizirane zbog nepoštivanja ruskih ekoloških normi. Stoga su prošle godine nizozemska kompanija Royal Dutch Shell i japanske Mitsui i Mitsubishi morale dio svog posla na projektu Sahalin 2 prepustiti ruskome gigantu Gazprom.
Ivanov je zajedno s vlasnikom Lukoila, Vagitom Alekperovim, pustio u eksploataciju četiri nalazišta plina.
Eksploataciju tih nalazišta obavlja mješovito poduzeće koje je 90 posto u vlasništvu ruske tvrtke, a 10 posto u vlasništvu države Uzbekistan.
Prema sporazumu iz 2004., sklopljenom na 35 godina, više od 200 milijardi prostornih metara plina crpit će se iz tri velika nalazišta u regiji Buhara te s jednog nalazišta na sjeveru Uzbekistana.
Uzbekistan, bivša sovjetska republika u središnjoj Aziji, još je
prilično zatvoren za strane ulagače, a raspolaže velikim rezervama plina te infrastrukturom iz doba Sovjetskog Saveza.
U 2006. godini Uzbekistan je proizveo oko 60 milijardi m3 plina, od čega je 12 milijardi izvezla.
U Hauzaku su dokazana ležišta plina od 283 milijardi m3.
