Prizori mladih ljudi kako skaču sa zgrade, vrište ili leže bespomoćno praveći se mrtvi dok napadači nemilosrdno troše metke u koncertnoj dvorani Bataclan prestravili su cijeli svijet. Više od 100 ljudi je ubijeno. Četiri godine poslije, otisci prstiju s tih kalašnjikova doveli su do uhićenja BiH državljana, ali isplivalo je još jedno ime. Ime čovjeka s hrvatskom putovnicom. Provjereno donosi kako su sigurnosnim službama promaknula dvojica ranije osuđenih ilegalnih trgovaca oružjem te kako nije spriječena njihova prodaja oružja teroristima pa sada to isto oružje odnosi nevine živote po Europi.
Počelo je snažnom eksplozijom na sjeveru Pariza. Tri bombaša samoubojice raznijela su se ispred Stade de Francea. U isto vrijeme pucalo se po terasama, barovima, restoranima i dvorani Bataclan.
Vezani članci
Dio terorista se tijekom napada ubio, dio je ubijen. Ali s tom akcijom nije prestala i istraga. "Ono što je važno jest da istraga napreduje, da se otkrivaju suradnici i da se događaju uhićenja. To će potrajati", rekao je tada Manuel Valls, bivši francuski premijer.
Četiri godine poslije u Njemačkoj su uhićena trojica državljana Bosne i Hercegovine zbog oružja koje su imali u automobilu, ručnih granata.
Dovode se u vezu s napadom na parišku dvoranu Bataclan. Njemačka policija otkrila je identitet jednog od njih. Riječ je o trgovcu drogom i oružjem Adisu Abazu, rodom iz Zenice.
O njegovu uhićenju razgovarali smo s brojnim stanovnicima Zenice. Njihova stajališta su prilično podijeljena. Neki misle da je nevin te da je uhićen jer ima drugačiji stil života. Ili pak misle da je ta priča šuplja, jer se radi o nekom njihovom.
A tko je zapravo Adis Abaz i u što je sve bio uključen prije nego što je došao u fokus cijele Europe i svijeta? Po te odgovore otišli smo u Sarajevo.
U veljači 2019. godine belgijska policija je od one iz BiH tražila da dostave sve raspoložive informacije o Adisu Abazu, jer je njegov DNK pronađen na držaču kalašnjikova kojim je pucano na parišku dvoranu Bataclan.
Nurudin Hafizović, načelnik Federalne istražne službe kriminalističke policije, stajao je na raspolaganju. “Dostavili smo sve podatke o Adisu Abazu te sva druga saznanja“, rekao je Hafizović.
Adis Abaz još je 2011. doveden pred sud BiH kao član dobro organizirane kriminalne grupe. Diana Kajmaković bila je tužiteljica koje je govorila o njegovoj organizaciji. “Oni su između ostalog s područja BiH izvozili oružje u skrivenim dijelovima, rezervnim gumama uglavnom, vozili su ga na područje EU. Uglavnom se radi o pištoljima, a onda se s područja Holandije preuzimala opojna droga speed i vraćala za BiH“, izjavila je Kajmaković.
Tužiteljstvo je s Abazom potpisala sporazum. Dobio je dvije i pol godine zatvora. Nakon izlaska nastavio se baviti istim poslom i protv njega su trenutno otvorena dva predmeta - ilegalna trgovina vojnim oružjem te trgovina drogom.
U prvom slučaju su mu pdređene mjere zabrane napuštanja zemlje. Nakon nekog vremena, tužiteljstvo predlaže da se one ukinu. Sud ih prihvaća, a istraga još traje. Potom ga s još dvojicom privode za trgovinu drogom. Tužiteljstvo predlaže pritvor, sud to odbacuje. “Nakon žalbe tužitelja Sud BiH je uvažio žalbu i odredio pritvor, ali je osumnjičeni u međuvremenu napustio BiH i postao nedostupan. Za navedenim je raspisana međunarodna tjeralica“, rekao je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH.
Ovu je izjavu tužiteljstvo samo snimilo. Nisu nam dozvolili da dođemo i pitamo zašto su u slučaju ilegalne trgovine oružjem predložili da mu se ukine zabrana napuštanja zemlje. I zašto istraga traje više od godinu dana.
To smo stoga pitali odvjetnika Senada Krehu, koji ga brani. “Imao je pola godine mjere uzimanja putne isprave, koja je u međuvremenu postala bespredmetna. Nakon godinu i pol kad nekom vode istragu, ne možete mu uzeti putovnicu na sto godina, postoji tu neki rok. Nakon toga je sud ukinuo sve mjere i on je bez ikakvih mjera mogao slobodno hodati“, objasnio je Krehu.
I odšetao je slobodno, u Europu. Tu stravičnu posljedicu osvjestio je ministar pravde BiH Josip Grubeša. “Imamo tu stravičnu posljedicu, ali mi smo u suradnji i s Belgijom i s Francuskom i Njemačkom, gdje je uhićen gospodin Abaz, napravili određene kontakte i vidjet ćemo hoće li Sud BiH tražiti njegovo izručenje“, rekao je Grubeša.
Još jedno krivo lice
Ali nije Adis Abaz jedini o kojem su se belgijske institucije raspitivale u veljači. Postoji i druga osoba, Nicolas Grbeša, čovjek s hrvatskom putovnicom. Rođen je u Belgiji i tražen zbog veza s terorističkim napadom u Bruxellesu 2016. Hafizović je rekao da nisu imali raspoloživih podataka o njemu.
Pitali smo hrvatsku policiju je li i njih Belgija tražila dostavu podataka. Nismo dobili odgovor. Obratili smo se onda direktno tužiteljstvu u Belgiji koje provodi istragu. Tražili smo da nam kažu je li veza Grbeše i Abaza ilegalna trgovina oružjem i dovode li se u vezu samo s napadom u Bruxellesu? Iz Belgije su nam odgovorili da se naša pitanja tiču sudske istrage koja je u tijeku i da će biti upućena saveznom tužitelju.
Belgijski istražitelji su vrlo brzo otkrili, nakon napada na briselskom aerodromu 2016., tko je aktivirao bombu. Belgijski državni tužitelj Frederic Van Leeuw rekao je: "Identificirali smo ga po otiscima. To je Ibrahim El Bakraoui, rođen u Bruxellesu 1986., belgijski državljanin. Drugi bombaš, koji je na lijevoj strani fotografije, nije identificiran. Treći, u svjetloj jakni sa šeširom, u bijegu je'', izjasnio se Van Leeuw.
Kontakt s Ibrahimom El Bakraouijem imao je Nicolas Grbeša. Ali to su Belgijanci otkrili tek tri godine poslije. Krajem prošle godine pucao na belgijske policajce. Dvojicu je ranio i nakon toga pobjegao u BiH te je za njim raspisana Interpolova tjeralica. Belgija potom od BiH traži njegovo izručenje kako bi se ondje procesuirao zbog teških kaznenih djela koja su uključivala ubojstvo, teške tjelesne ozljede, ubojstvo u pokušaju, teške krađe, zavjere, kršenje zakona o oružju i još mnoge.
U BiH Grbeša ima suprugu. Odvjetnik je na sudskom ročištu ostavio Nicolasu Grbeši da se sam izjasni želi li izručenje Belgiji na jednostavan ili na teži način, redovnom procedurom ekstradicije.
Tada je izručen Belgiji. Još je prije tri godine hrvatska policija potvrdila da su teroristi koji su proveli napad u Bruxellesu i Parizu kontaktirali nekog s hrvatskim telefonskim brojem. Pokušali smo doznati tko je ta osoba. Policija ni na to nije odgovorila. Veze državljana BiH s napadima u Parizu oštro je osudio lider najjače bošnjačke stranke, predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović. “Svaki put jako loše za BiH kada neki pojedinac napravi tako jednu stravičnu stvar. Dešava se, nažalost. Bitno je što politika u BiH radi po tom pitanju“, kaže Izetbegović.
Ilegalna trgovina oružjem jedan je od bitnijih sigurnosnih problema BiH, ali i drugih zemalja koje su bile zahvaćene ratom na ovim prostorima, što je potvrdio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. “Dio tog oružja je sigurno u rukama organiziranih kriminalnih kanala, organiziranih kriminalnih grupa s ciljem da ih prokrijumčare u zapadnu Europu jer to je postao unosan biznis. Naprosto to oružje ovdje ima vrlo, vrlo nisku cijenu“, objasnio je Mektić.
Nisu problem samo kriminalne grupe koje trguju oružjem, već i ekstremisti. Kriminalist Jasmin Ahić kaže da su se u zadnje dvije godine iz sukoba u Siriji i Iraku vratile ukupno 24 osobe. “Sad je možda najveći fokus u borbi društvene zajednice BiH, i kao članice antiterorističke koalicije, da ti ljudi, koji su imali radikalna uvjerenja, ekstremna uvjerenja, koji su sudjelovali u određenim borbama i sigurno određenim zločinima, ne budu ponovno meta za radikalizaciju“, izjasnio se Ahić.
Dodatno radikalizacija se događa u zatvorima, kaže. Ministar pravde otkriva da se u bosankohercegovačkim zatvorima trenutno nalazi 37 osoba koji su bile direktno ili indirektno povezane s terorizmom. Dio njih uskoro će izaći. “Pokrenuli smo jedan program deradikalizacije i denacionalizacije unutar zatvorskih zidina i s te strane znamo, svjesni smo da postoje ti problemi. Tražimo modele i naše ljude šaljemo na seminare, edukacije, surađujemo s kolegama u regiji“, rekao je Grubeša.
U trenutku napada na parišku dvoranu Bataclan 1500 ljudi slušalo je koncert. A otišlo je sa zvucima oružja. Jedan od njih je bio novinar Jeremy Maccaud. "Kada sam se popeo na pozornicu vidio sam raskomadana tijela, pola lica, pola ruke. Na podiju sam vidio gomilu tijela, jedna na drugima. Ne znam koliko, jer sam nesvjesno skretao pogled", kaže Maccaud.
Diljem Pariza stradalo je više od stotinu ljudi, njih 32 na briselskom aerodromu nikad nije dočekalo svoj let. Život im je prekinut napadom terorista.
Na koji su točno način Adis Abaz i Nicolas Grbeša sudjelovali u tome pokazat će istraga.
Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
Pravila objave komentara