Predstavljena je strategija proširenja EU koja se odnosi na zemlje Zapadnog Balkana.

Galerija


Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom je govoru prošle godine još jednom potvrdio europsku budućnost zemalja zapadnog Balkana. Rekao je tada kako je jasno da za vrijeme trenutnog madata Komisije i Parlamenta neće biti proširenja, ali da će Europska unija biti veća od broja 27.

Naglasio je da zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u u pregovorima moraju dati prednost vladavini zakona, pravde i temeljnih prava.

I čelnici država i vlada EU-a dosljedno su podupirali europski put regije, a danas je predstavljena strategija proširenja EU-a.

Naglašeno je kako Unija mora biti jača i čvršća prije nego što se poveća, zbog čega će Komisija u tekućoj godini predložiti niz inicijativa usmjerenih na unapređenje demokratskog, institucionalnog i političkog okvira za Uniju 2025.

Progovori u pristupanju s Crnog Gorom i Srbijom već su u tijeku, a u dokumentu se naglašava da bi uz jaku političku volju, provedbu stvarnih i održivih reformi i konačno rješenje sporova sa susjedima ove zemlje mogla biti spremne za članstvo 2025. godine. Navodi se i da se radi o izrazito ambicioznoj perspektivi, a njezin uspjeh ovisit će o objektivnim zaslugama i rezultatima svake zemlje.

Navodi se i da je Komisija spremna pripremiti preporuke za otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Makedonijom, na temelju ispunjenih uvjeta. Uz neprekidan napor i angažman, Bosna i Hercegovina mogla bit postati kandidat za člantvo.

U zaključku strategije navodi se da je budućnost Zapadnog Balkana kao sastavnog dijela EU-a u političkom, sigurnosnom i gospodarskom interesu Unije.

Politika proširenja EU-a sastavni je dio veće strategije jačanja Unije do 2025. godine.

"Uz snažnu političku volju, provedbu stvarnih i trajnih reformi i konačno rješenje sporova sa susjedima Srbija i Crna gora potencijalno mogu biti spremne za članstvo do ovog datuma. Pristupanje jest i ostat će proces zasnovan na zaslugama koje u potpunosti ovise o objektivnom napretku koji je postigla svaka zemlja", navodi se u dokumentu, a kako bi zadovoljile kriterije za članstvo, zemlje Zapadnog Balkana moraju provesti sveobuhvatne reforme u ključnim područjima.

Ta su područja vladavina zakona, temeljna prava i upravljanje - njih je potrebno znatno ojačati.

"Reforme pravosuđa, broba protiv korupcije i organiziranog kriminala i reforme javne uprave moraju donijeti stvarne rezultate i poboljšati funkcioniranje demokratskih institucija. Gospodarske reforme moraju se provoditi snažno", stoji u dokumentu.

Dodaje se kako sve zemlje moraju nedvosmisleno, i riječima i djelima, prevladati nasljeđe prošlosti postizanjem pomirenja i rješavanjem otvorenih pitanja prije pristupanja EU-u. To se osobito odnosi na granične sporove.

"Treba postojati sveobuhvatan, pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova kako bi mogle napredovati na svojim europskim putovima", stoji u zaključku.

EU će pak snažnije podupirati proces transformacije na Zapadnom Balkanu.

Šest inicijativa

Komisija previđa akcijski plan podrške transformaciji Zapadnog Balkana, što uključuje šest inicijativa koje ciljaju određena područja interesa za EU i za Zapadni Balkan.

Prva inicijativa odnosi se na jačanje vladavine zakona: postojeći alati za pregovaranje, kao što su detaljni akcijski planovi, bit će prošireni na sve zemlje Zapadnog Balkana. U svim zemljama ocjenjivat će se provedba reformi, između ostalog i kroz nove savjetodavne misije u svim zemljama.

Druga inicijativa tiče se jačanja angažmana na području sigurnosti i migracije, a odnosi se na pojačanu suradnju u borbi protiv organiziranog kriminala, borbu protiv nasilnog ekstremizma te upravljanje sigurnošću granica i migracijom. Europolovi časnici za vezu bit će postavljeni u regiji, zajednički istražni timovi bit će dodatno unaprijeđeni, a zaključit će se i sporazumi o statusu s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu.

Treća inicijativa odnosi se na povećanje potpore društveno-gospodarskom razvoju, a obuhvatit će širenje investicijskog okvira za Zapadni Balkan. Nova pojačana socijalna dimenzija bit će više usmjerena na zapošljavanje i socijalnu politiku, uz povećanu financijsku pomoć za potporu društvenom sektoru, posebice obrazovanju i zdravstvu.

Inicijativa za povećanje prometne i energetske povezanosti unutar regije je četvrta inicijativa. Da bi se ojačala energetska unija EU, sve njezine dimenzije trebaju se proširiti na Zapadni Balkan, navodi se.

Peta inicijativa tiče se digitalne agende za Zapadni Balkan, a ona bi trebala olakšati smanjenje troškova roaminga i potporu implementaciji širokopojasnog pristupa u regiji te razvoju e-uprave, e-nabave, e-zdravstva i digitalnih vještina.

Na kraju tu je inicijativa za potporu pomirenju i dobrosusjedskim odnosima koja će, između ostalog, uključivati podršku rješavanju problema nestalih osoba.

Za ožujak 2018. godine Komisija će sazvati koordinacijski sastanak na kojem će se raspravljati o akcijskom planu i mehanizmima za njegovu provedbu.

Europska unija treba biti spremna

U dokumentu se navodi kako Europska unija treba biti spremna za doček novih članica.

Komisija će prije pristupanja novi članica pripremiti procjene utjecaja na ključna područja.

Kako bi se osigurala adekvatna financijska sredstva za podršku ovoj strategiji i neometan prijelaz u članstvo, Komisija predlaže postupno povećanje sredstava u okviru instrumenata za predpristupnu pomoć.

"Europska perspektiva Zapadnog Balkana je jedinstvena i nedosmislena te su uvjeti i kriteriji za članstvo u EU dobro postavljeni. Kroz ovu strategiju EU će biti u mogućnosti pružiti podršku ovom cilju. Pred zemljama koje žele zadovoljiti ove kriterije puno je posla. Vlade moraju osigurati inkluzivnije reformske procese koji uključuju sve zainteresirane strane i društvo u cjelini. Vođe u regiji ne smiju ostavljati nikakve sumnje u svoju stratešku orijentaciju i predanost. Oni su ti koji u konačnici moraju preuzeti odgovornost za pretvaranje ove povijesne prilike u stvarnost", zaključuje se u dokumentu.