Od milijun i sto pedeset tisuća komada oružja za koje je izdana dozvola, oko polovice čine pištolji a ostatak su duge cijevi, pri čemu Srbi, po informacijama MUP-a, podjednako vole i pištolje i puške, navodi taj list.
Oko dvadeset tisuća građana Srbije godišnje podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavku oružja, od čega bude odbijeno približno deset posto, pri čemu treba istaknuti da građani kod kojih postoje zakonske smetnje po pravilu i ne podnose takve zahtjeve, prenosi list pozivajući se na srbijanski MUP.
Član srbijanske Nacionalne asocijacije za oružje Tomislav Pantović u izjavi za list kazao je da je oružje na crnom tržištu skuplje nego u trgovinama, ali da vlasnici često ne mogu legalno kupiti oružje te da ima ljudi koji oružje ne mogu posjedovati jer su prestupnici, a ponekad i ne žele da policija zna da ga posjeduju.
U MUP-u kažu da su kazne za posjedovanje neregistriranog oružja relativno male i da Kazneni zakon predviđa kaznu od maksimalno tri godine zatvora za posjedovanje oružja bez dozvole, dok je za oružje čiji je posjed zabranjen (automatsko, plinsko, eksplozivno) propisana kazna do pet godina zatvora.
Po riječima bivšeg inspektora Bože Spasića, realna je ocjena da se u vlasništvu srbijanskih građana nalazi još milijun komada nelegalnog oružja, otprilike isto onoliko koliko je registrirano, a oružje stiže iz Bugarske, Hrvatske, Republike Srpske, Mađarske i s Kosova, od čega oko 10 posto 'tranzitnog' oružja ostane u Srbiji, prenosi beogradski list.
