Od gladi do nuklearnog rata, Sjevernokorejci su tijekom godina imali mnogo razloga za brigu. Danas se imućniji stanovnici Pjongjanga suočavaju s mnogo prozaičnijim problemom: pronalaskom parkirnog mjesta.
Glavni grad Sjeverne Koreje bilježi nagli porast broja osobnih automobila, što prvi put stvara prometne zastoje i zahtijeva nova parkirališta te infrastrukturu za punjenje električnih vozila, tvrde trojica nedavnih posjetitelja i satelitske snimke koje je pregledao Reuters.
Činjenica da automobilska kultura uopće cvjeta u jednoj od najstrože sankcioniranih i ekonomski najnerazvijenijih država svijeta dovoljno je upečatljiva. Ipak, znakovi su posvuda. Kod nekoliko hotela u Pjongjangu automobili sada ispunjavaju parkirna mjesta i prelijevaju se na susjedne ulice. Vozila okružuju kuglanu Gold Lane i tržnicu Rakrang, prigradsko središte za namirnice.
Sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un potvrdio je taj trend u travnju posjetivši servisni centar u kojemu je pregledao različita vozila, čije su marke i modeli bili upadljivo prekriveni srebrnim platnom.
Procvat unatoč sankcijama
Nagli porast trgovine automobilima ne vidi se izravno u službenim statistikama jer je izvoz automobila u Sjevernu Koreju zabranjen sankcijama UN-a. Međutim, pošiljke srodne robe poput guma, retrovizora i maziva iz Kine vrtoglavo rastu. Kineski carinski podaci otkrivaju sve veću potražnju za dijelovima, dok sve više Sjevernokorejaca sjeda za volan.
Ovaj bum uslijedio je nakon izmjena zakona koje su u posljednje dvije godine formalizirale privatno vlasništvo nad automobilima dopuštajući licenciranim vozačima kupnju jednog vozila po kućanstvu preko državnih distributera. Posjedovanje automobila i dalje je uglavnom privilegij elite i poduzetničke klase poznate kao donju.
Žute tablice kao statusni simbol
Registarske tablice u Pjongjangu tradicionalno su bile plave ili crne, što je označavalo državno ili vojno vlasništvo. No žute tablice za privatne automobile postaju sveprisutne.
Aram Pan, fotograf iz Singapura, izjavio je da je ostao zatečen kada se u listopadu našao u prometnoj gužvi u Pjongjangu:
"Glavne ceste postale su uska grla jednostavno zato što je sada previše automobila. Vidio sam sigurno više od stotinu automobila sa žutim tablicama."
Uloga Kine i "sivo" tržište
Sankcije UN-a zabranjuju isporuku vozila od prosinca 2017. Službeno, Kina je prošle godine izvezla samo dva vozila u Sjevernu Koreju. Međutim, podaci pokazuju da je izvoz novih guma u 2025. godini skočio za 88 % u odnosu na pretpandemijski prosjek, dok se izvoz retrovizora gotovo učetverostručio.
Automobili i dalje ulaze u zemlju neslužbenim kanalima duž 1400 kilometara duge granice s Kinom. Trgovci rabljenim vozilima u kineskoj provinciji Jilin navode kako vozila mijenjaju vlasnike više puta prije prelaska granice, što proizvođačima onemogućuje kontrolu krajnjeg korisnika.
Raznolikost na cestama
Na ulicama Pjongjanga danas se mogu vidjeti modeli kineskih proizvođača poput Changana, Cheryja i Geelyja, ali i europski brendovi kao što su BMW i Audi. Cijene se kreću od 5000 do 30.000 dolara za nove i rabljene, benzinske i električne modele.
Dok Audi i BMW ističu kako nemaju poslovnih aktivnosti u Sjevernoj Koreji i da se strogo pridržavaju sankcija, na terenu je situacija drugačija. Analitičari smatraju da Kim Jong Un dopušta privatno vlasništvo jer ono kanalizira potrošnju kroz državne tvrtke (servise, benzinske crpke), čime se puni državna blagajna i regulira nekadašnje crno tržište.
"Nevjerojatno je koliko je promet postao gust", zaključio je jedan strani poslovni čovjek. "Žute tablice su posvuda."
