Počeo summit EU-a, očekuje se dogovor o fiskalnom paktu

Hrvatski premijer sudjeluje prvi put na sastanku čelnika zemalja članica EU-a, na kojima Hrvatska do ulaska sudjeluje kao aktivni promatrač.

Pročitajte i ovo izašli podaci Više ljudi se osjeća siromašno u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu nego u Hrvatskoj blagdan sv. Martina Milanović poručio: "Bruxelles nije glavni hrvatski grad, kao što nije bio ni Beograd"

Ovo je prvi summit u ovoj godini i prvi koji u posljednje dvije godine nema obilježja hitnosti ili sudbonosne važnosti. Očekuje se da će čelnici na summitu postići dogovor o fiskalnom paktu, kojim će se zemlje potpisnice obvezati da će voditi uravnoteženu proračunsku politiku, zaustaviti rast dugova i početi ih smanjivati. Odredbe da strukturni proračunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje članice trebale bi ugraditi u svoje ustave ili u zakone koje imaju ustavnu snagu. U slučaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne.

Summit se održava na dan kada su belgijski sindikati organizirali opći štrajk u cijeloj zemlji zbog mjera štednje, kojima se nastoji izbjeći financijski kolaps.

Osim o fiskalnom paktu, čelnici će razgovarati i o mjerama za poticanje rasta i zapošljavanja, što se u posljednje vrijeme sve češće spominje kao protutežu dosadašnjoj politici stroge štednje. Čelnici bi i o tome trebali prihvatiti posebnu izjavu u kojoj će naglasiti da do gospodarskog rasta i zapošljavanja može doći samo ako članice budu vodile konzistentnu politiku, kombinirale pametnu štednju s poticanjem ulaganja u budući rast, zdravu makroekonomsku politiku i aktivnu politiku zapošljavanja.

U nacrtu izjave, čelnici kažu da je konsolidacija javnih financija nužan uvjet za brži i održivi povratak rasta i otvaranje novih radnih mjesta, ali da to samo po sebi nije dovoljno, nego da zemlje članice moraju osuvremeniti svoja gospodarstva i pojačati konkurentnost.

Summit je počeo u znaku polemike oko njemačkog prijedloga da se Grčka u zamjenu za novu tranšu pomoći stavi pod nadzor EU-a. Njemačka je prije nekoliko dana uputila "non-paper" u kojem je iznijela ideju da EU imenuje posebnog izaslanika koji bi nadzirao ispunjava li Grčka preuzete obveze i koji bi imao određene ovlasti u smislu intervencije u grčki proračun. Atena je to oštro odbacila.

Luksemburški premijer Jean-Claude Juncker taj je prijedlog pri dolasku na summit nazvao 'neprihvatljivim', a austrijski kancelar Werner Faymann ga je ocijenio 'uvredljivim' za Grčku. Njemačka kancelarka Angela Merkel nastojala je pri dolasku na summit smiriti polemiku. 'Trebamo raspravljati o tome kako Europa može pomoći Grčkoj da ispuni svoje obveze. Zato ne želim polemiku nego raspravu koja treba rezultirati uspješnim rješenjem'. (Hina)