Paradoks: Muke Japanaca na kraju će biti profit globalnog gospodarstva

Mišljenje je to Sebastiana Mallabyja, direktora iz Centra za geoekonomske studije Maurice R. Greenberg, koji smatra kako će gospodarska kriza u Japanu biti kratkog vijeka. On je u intervju za CFR (Council on Foreign Affairs) istaknuo da će oporavak Japana potaknuti investicije u obnovu potresom devastiranih područja.

Pročitajte i ovo Tisuće lokacija obnovljeno Obitelji više od pet godina nakon potresa dobile dom: "Bilo je grozno, budi me, trese se" VRTOGLAVI IZNOSI Nije samo gorivo: I ove cijene narasle u nebo, posljedice ćemo svi osjetiti

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." 0:17 7 na farmi VIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu bijes u Francuskoj 11-godišnjakinja pronađena mrtva: Osumnjičen otac dvoje djece prijavljivan zbog silovanja maloljetnica

>> 5.178 poginulih, 2.300 ozlijeđenih, 8.606 nestalih

Mallaby procjenjuje kako će rekonstrukcija porušene infrastrukture i obnova razrušenih područja koštati 100 milijardi dolara, a istovremeno tvrdi da to neće ostaviti veće makroekonomske efekte na globalnom tržištu kapitala. On smatra kako 'upumpavanje' likvidnosti u japansko gospodarstvo od strane Banke Japana, koja je u tu svrhu praktički tiskala 98 milijardi dolara, neće globalno uzrokovati veće tržišne posljedice.

Dvije faze

'Paradoks globalnih lanaca opskrbe jest da iako to znači svojevrstan efekt valova zbog prekida te opskrbe u određenoj zemlji, to ujedno znači i da se možete prilagoditi tim prekidima opskrbe na bolji način, jer dobivate više potencijalnih mjesta širom svijeta, u koja možete preseliti baznu proizvodnju', pojasnio je Mallaby.

U naprednim ekonomijama prirodne katastrofe obično imaju dvije razine. U prvoj se događa spomenuti prekid proizvodnje i opskrbe, uništavanjem transportne i energetske infrastrukture te nemogućnosti ljudi da normalno dolaze na posao, što znači i pad u proizvodnji. U drugoj fazi, naravno, slijedi obnova, ali isto tako sukladno njezinim zahtjevima i porast proizvodnje. 'Dugoročnije gledano, recimo u razmaku od nekih devet mjeseci, proizvodnja koju ste izgubili u prvoj fazi, kompenzira se ekstra proizvodnjom u onoj drugoj', kaže Mallaby.

Što se ulaganja u obnovu porušenih područja u Japanu tiče, ona nisu toliko velika da bi znatno povećala ukupan vanjski dug te zemlje, koji iznosi oko deset trilijuna dolara. 'Zapravo radi se o povećanju duga za samo jedan posto pa sam s toga i relativno optimističan da će makroekonomski efekt uzrokovan potresom i tsunamijem biti velik. To naravno nije slučaj kad je u pitanju ljudska tragedija', zaključio je.