Pozivom na pomirenje na Korejskom poluotoku i molitvom za iračke kršćane, papa Franjo završio je u ponedjeljak petodnevni posjet Južnoj Koreji.
Pročitajte i ovo
Franjo je u ponedjeljak prevodio misu mira i pomirenja u seulskoj katedrali Myeongdong. Nazočila joj je južnokorejska predsjednica Park Geun-hye i nekoliko sjevernokorejskih prebjega. Službeni Pjongjang, iako pozvan, odbio je poslati predstavnika na susret s Papom.
'Današnja poruka mira je prvo i najvažnije, molitva za pomirenje u ovoj korejskoj obitelji. Molitva može učiniti mogućim i ono što iz ljudske perspektive izgleda nemoguće', rekao je Franjo.
Pozvao Sjeverne i Južne Korejce da priznaju kako su 'jedna obitelj, jedan narod' i da međusobnim 'opraštanjem' premoste više od 60 godina podjele. Pozvao ih je i da odbace mentalni sklop oblikovan sumnjom, sukobima i natjecanjem i da se pobrinu za one nesretne, marginalizirane, one bez posla i prosperiteta.
Papa je poveo i molitvu za sve vjerske manjine koje pate u Iraku. Pljesak je odjeknuo katedralom kada je kardinal Andrew Yeom Soo Jung zahvalio Franji za prvi papinski posjet Južnoj Koreji nakon 25 godina.
Prije mise, Papa se susreo sa sedam korejskih tzv. žena za utjehu, seksualnih robinja koje su iskorištavale japanske okupacijske snage tijekom Drugom svjetskog rata i koje traže ispriku i kompenzaciju japanske vlade. One su sjedile u prvom redu katedrale. Papa je svaku primio za ruku i primio broš u obliku leptira, koji je simbol njihove borbe, i prikačio ga na svoju misnicu.
Papa Franjo napravio nešto što nije nikada prije...
Papa, koji je u ponedjeljak ujutro odletio iz Seula i u Rimu se očekuje navečer, u Južnoj je Koreji proveo pet dana. Odmah po dolasku u četvrtak pozvao je da se uloži više napora u pomirenje na podijeljenom Korejskom poluotoku, "koji dugo pati zbog toga što njime ne vlada mir". Zatražio je razgovor, a ne razmetanje silom.
U petak, na Veliku Gospu, održao je misu na stadionu u Daejeonu, 140 km južno od glavnog grada Seula, u sklopu šestih Azijskih dana mladih pozvao stanovnike da odbace materijalizam i 'nečovječne ekonomske modele'. Južna Koreja je jedna od najuspješnijih azijskih ekonomija, ali je njezino društvo obilježeno rastućom nejednakošću, žestoko natjecateljskom obrazovnom i radnom etikom i najvišom stopom samoubojstava među razvijenim zemljama.
Franjo je osudio 'materijalizam' i 'duh neobuzdanog natjecanja' te predstavio Evanđelje kao 'protuotrov duhu očaja koji izgleda da raste kao rak u društvima koja su izvanjski imućna, a ipak često doživljavaju unutarnju tugu i prazninu'.
Posjet Koreji za Crkvu je simboličan i važan
U subotu je u Seulu beatificirao 124 korejskih mučenika iz 18. i 19. stoljeća koji se po cijenu života nisu željeli odreći kršćanstva. Svi su bili laici, osim jednog svećenika koji je došao iz Kine. U homiliji pred osamsto tisuća ljudi, Papa je kazao da bi hrabrost tih mučenika, njihova ljubav prema bližnjemu i odbacivanje rigidnih društvenih struktura trebali biti inspiracija ljudima današnjice. Kasnije je poručio katoličkim svećenicima da su oni koji propovijedaju siromaštvo, a žive u bogatstvu licemjeri koji kaljaju ugled i misiju Katoličke crkve, a Crkvu u Aziji da bude 'kreativna' i da 'uspostavi dijalog' s azijskim kulturama čuvajući svoj "identitet" te je izrazio želju da se otvore zemlje poput Kine koje zabranjuju i ograničavaju katoličku kulturu.
Papin posjet Koreji bio je za Crkvu simboličan i važan. Iako 130 milijuna azijskih katolika čini samo 11 posto katolika u svijetu, Crkva u Aziji raste brže nego na bilo kojem drugom kontinentu osim Afrike, a gotovo pola Azijaca mlađe je od 25 godina. Azijski katolicizam mlad je i iskazuje vitalnost i fleksibilnost kakva ponekad nedostaje vjernicima Starog Svijeta i kakvu Franjo želi vidjeti posvuda. 'Crkva u Aziji mnogo obećava', rekao je Franjo uoči posjeta. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
