Nasilje bi moglo izazazvati uzbunu širih razmjera ne samo u Izraelu gdje su obavještajno-sigurnosni dužnosnici upozorili na rizike takve pobune u trenutku kad raste ekonomska nestabilnost, a izraelsko-palestinski pregovori su u zastoju.
Policija je raspoređena izvan zgrade koju je više od sto mladića kamenovalo u Hebronu, a drugdje u okupiranoj Zapadnoj obali prosvjednici su blokirali glavne ulaze u gradove paleći gume.
>> Alarmantno izvješće: Do 2020. godine nu Gazi se neće moći živjeti
Loše upravljanje tim teritorijem, čvrsta izraelska kontrola i globalno posrnula ekonomija izazvali su usporavanje tržišta i na području Zapadne obale, gdje se stopa rasta od devet posto koliko je zabilježena 2010., prepolovila. Palestinske vlasti povećavaju javni dug kako bi prevladale probleme no ekonomisti upozoravaju da je takva politika neodrživa.
U samom Hebronu na prosvjedima su se okupile tisuće Palestinaca, radnici u javnom prijevozu također su organizirali štrajk širom tog teritorija kako bi tražili smanjenje troškova goriva, pa su brojni Palestinci uz probleme dolazili na posao a dio učenika nije ni došao do svojih škola. Taksisti su pak blokirali ulice ispred ureda premijera Salama Fayyada u Ramallahu dok su deseci mladih izvikivali: 'Odlazi, odlazi'.
Prosvjedi na Zapadnoj obali započeli su prošlog tjedna kad su cijene goriva porasle pet posto.
>> Abas potvrdio: Ekshumirat će se Arafatovo tijelo!
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas pozdravio je prosvjede izjednačavajući ih s Arapskim proljećem i optuživši Izrael za ekonomske teškoće, no unatoč tomu bijes masa usmjeren je zasad samo premo njegovoj vlasti a ne i prema Izraelu.
Dodatni korak koji bi mogao pogoršati stanje je obavijest ministra financija da službenici koji primaju više od 500 dolara mjesečno neće primiti čitavu nego tek pola zarađene plaće zbog financijskih problema. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
