Stigle su prve reakcije europskih političara na carinski dogovor Europske unije i SAD-a, koji je postignut tijekom sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u nedjelju.
Stručnjaci upozoravaju
Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
U Španjolskoj
Otvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?
sramotan incident
Muškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on
Tim ugovorom dogovorene su 15-postotne carine na gotovo sav europski izvoz u SAD. Europske zemlje nisu sve jednako izložene američkom tržištu i stoga ne bi snosile iste posljedice da je Trump ostvario svoje prijetnje da Europskoj uniji (EU) nametne 30-postotne carine.
Pročitajte i ovo
KRAJ SVAĐE
Nakon mjeseci neizvijesnosti konačno je gotovo: SAD i Europska unija postigle važan dogovor
Von der Leyen: 15 posto je "najbolje što smo mogli dobiti"
Predsjednica Europske komisije u nedjelju navečer branila je trgovinski sporazum postignut sa SAD-om, nazvala ga je "najboljim što smo mogli dobiti" te dodala da ga ne treba podcjenjivati s obzirom na ranije prijetnje carinama od 30 posto koje su se trebale nametnuti EU-u.
Osim toga, Europska unija se obvezala da će kupiti američki LNG i nuklearno gorivo u vrijednosti od 750 milijardi dolara u razdoblju od tri godine.
"Današnji sporazum jamči sigurnost u neizvjesnim vremenima, donosi stabilnost i predvidljivost" rekla je Von der Leyen novinarima prije odlaska iz Škotske.
"Izbjegnut je trgovinski rat"
Njemački kancelar Friedrich Merz i irski premijer Michael Martin pozdravili su u nedjelju navečer postizanje carinskog dogovora porukom da je izbjegnut trgovinski rat koji bi pogodio ekonomije dviju zemalja.
"Sporazumom smo uspjeli spriječiti trgovinski sukob koji bi teško pogodio izvozno orijentirano njemačko gospodarstvo", rekao je Merz u vladinoj izjavi.
To se posebno odnosi na automobilsku industriju, gdje su trenutačne carine od 27,5 posto gotovo prepolovljene, dodao je, prenijela je njemačka novinska agencija dpa.
Njemačka, najveće gospodarstvo u Europskoj uniji, posebno je pod pritiskom zbog svoje ovisnosti o izvozu. Ta zemlja ima trgovinski višak sa SAD-om od 84,8 milijarda dolara, najviše zahvaljujući industriji automobila, kemikalija, čelika i industriji proizvodnje strojeva, podsjeća francuska novinska agencija Afp.
Irska, s velikom farmaceutskom industrijom, bila je na prvoj liniji udara zajedno s Njemačkom, kojoj je SAD glavno tržište za automobile, čelik i strojne alate.
Irski premijer pozdravio je sporazum riječima da je to "dobro za tvrtke, investitore i potrošače te da će pomoći u zaštiti mnogih radnih mjesta u Irskoj".
Irska ima najveći višak od članica EU-a, 86,7 milijardi dolara, najviše zahvaljujući nazočnosti vodećih američkih farmaceutskih kompanija poput Pfizera, Eli Lilly i Johnson&Johnson. Sve su se one smjestile u Irsku kako bi iskoristile pogodnosti korporativnog poreza od 15 posto, a koji u SAD-u iznosi 21 posto. Te tvrtke svoje patente prijavljuju u Irskoj i prodaju na američkom tržištu gdje su cijene lijekova tradicionalno veće nego u ostatku svijeta.
Irska je također domaćin europskim sjedištima američkih tehnoloških divova poput Applea, Googlea i Mete, koje je također privukao irski porezni sustav.
Meloni: Postignut je "pozitivan" trgovinski sporazum, no treba vidjeti pojedinosti
Talijanska premijerka Giorgia Meloni u nedjelju navečer rekla je kako je "pozitivno" da je postignut trgovinski sporazum između Europske unije i Sjedinjenih Država, no dodala je da ipak treba razmotriti njegove pojedinosti.
Italija je jedan od najvećih europskih izvoznika u Sjedinjene Države s trgovinskim viškom od preko 40 milijarda eura. Uvođenjem kaznenih carina, kojima je prijetio američki predsjednik, posebno bi pogođeni bili talijanska prehrambena industrija i proizvođači vina.
U izjavi je Meloni rekla da sporazum "jamči stabilnost" te dodala kako je 15 posto "održivo, osobito ako se taj postotak ne doda prethodnim carinama, kako je izvorno planirano".
Francuska: Trgovinski sporazum ima dobre strane, ali je i neuravnotežen
Nekoliko francuskih ministara ocijenilo je u ponedjeljak da trgovinski sporazum SAD-a i EU-a ima neke prednosti, poput izuzeća za neke ključne francuske poslovne sektore poput žestokih pića, ali je u konačnici neuravnotežen.
"Trgovinski sporazum koji je Europska komisija ispregovarala sa Sjedinjenim Državama donijet će privremenu stabilnost gospodarskim akterima kojima prijeti eskalacija američkih carina, ali je neuravnotežen", napisao je francuski ministar za europske poslove Benjamin Haddad na X-u.
Taj stav ponovio je i francuski ministar industrije Marc Ferracci, koji je rekao da će biti potrebni dodatni pregovori koji bi mogli trajati tjednima ili mjesecima prije nego što se sporazum formalno zaključi.
Dodao je i da je potrebno učiniti više u smislu ponovnog uravnoteženja trgovinskih odnosa EU-a sa SAD-om.
Francuski ministar trgovine Laurent Saint Martin rekao je u ponedjeljak da očekuje da će sektor žestokih pića u zemlji biti izuzet iz okvirnog trgovinskog sporazuma između Europske unije i Sjedinjenih Država kojim bi se nametnula uvozna carina od 15 % na većinu robe iz EU-a.
I Laurent Saint Martin smatra sporazum "neuravnoteženim", ponavljajući stavove drugih francuskih ministara o tom pitanju.
Orban: "Trump je pojeo čelnicu EK-a za doručak"
Mađarski premijer Viktor Orban je, komentirajući u ponedjeljak trgovinski sporazum, slikovito ocijenio da to nije sporazum, nego da je američki predsjednik "pojeo predsjednicu Europske komisije za doručak", prenijela je mađarska novinska agencija MTI.
Orban je rekao da je unaprijed očekivao takav ishod s obzirom na to da je američki predsjednik "teškaš" za razliku od predsjednice Europske komisije, koja je "laka kategorija".
Mađarski premijer je kazao i kako smatra da je problem u tome što će, u skladu sa sporazumom, Europljani uložiti nekoliko stotina milijarda eura u SAD.
"U čije ime je pristala? Hoće li njemački kancelar odnijeti onamo novce ili će francuski predsjednik ili mađarski premijer poslati kapital?" upitao je.
Rekao je i da "bi se navodno trebalo kupiti oružje u vrijednosti od nekoliko stotina milijarda eura".
"Ali tko će to učiniti? Pa Komisija nema vojsku", dodao je Orban.
Kako je carinski dogovor komentirao bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev pročitajte OVDJE.