No, izjave koje su u četvrtak o tome dali premijer Borut Pahor i premijerka Jadranka Kosor ne otkrivaju mnogo sadržaja, navodi u petak slovenski tisak. Riječ je o 'velikom koraku prema promjeni dosadašnjeg stajališta Hrvatske' o pitanju Ljubljanske banke i njenih štediša, izjavio je za poslovni list 'Finance' i mariborski dnevnik 'Večer' predsjednik slovenskog povjerenstva za pitanja sukcesije bivše SFRJ Rudi Gabrovec.
Pročitajte i ovo
On podsjeća da je Hrvatska do sada zastupala stajalište kako je pitanje hrvatskih štediša Ljubljanske banke Zagreb privatno-pravni odnos banke i štediša, ali dodaje da mu pojedinosti o dogovoru dvoje premijera nisu poznate i da je 'više pesimist nego optimist' glede mogućnosti da se rješenje za štediše ubrzo nađe.
'Hrvatska želi zatvaranje pregovaračkog poglavlja'
List 'Finance' navodi da je do promjene stajališta Zagreba o mogućnosti posredovanja BIS-a u sporu oko štediša došlo isključivo jer Hrvatska želi zatvaranje pregovaračkog poglavlja o slobodi kretanja kapitala na sljedećoj pristupnoj konferenciji s EU-om. Zatvaranju se do sada protivila Slovenija, tvrdeći da se protivljenje Hrvatske narodne banke (HNB) poslovanju Nove Ljubljanske banke (NLB) u Hrvatskoj ne može opravdati neriješenim pitanjem hrvatskih štediša te banke nego da je riječ o diskriminaciji jedne članice EU-a na području slobodnog kretanja kapitala.
Zagreb je promijenio stajalište jer Hrvatska želi zatvaranje pregovaračkog poglavlja o slobodi kretanja kapitala, pišu slovenski mediji
Slovenski mediji podsjećaju na nedavnu izjavu guvernera HNB-a Željka Rohatinskog da je još uvijek moguć bilateralni dogovor o pitanju hrvatskih štediša, što je Ljubljana do sada odbijala, tvrdeći da se radi o multilateralnom sukcesijskom pitanju. Pozivajući se na slovenske izvore, list 'Finance' navodi da bi za Sloveniju bilo neprihvatljivo ako hrvatska vlada, nakon što je dala pristanak za obnovu pregovora u Baselu, sada ponudi 'jednostrano postavljena ograničenja' u tom procesu ili ga sadržajno uvjetuje.
Slovenija će, navodi list, i dalje inzistirati kako jamstva za 'staru deviznu štednju' iz vremena bivše Jugoslavije trebaju 'po teritorijalnom načelu' preuzeti države-nasljednice u kojima su banke poslovale, a ne nasljednice u kojima je bilo sjedište banke. S takvim su se načelom u okviru prve runde pregovora u BIS-u 2002. godine suglasile Slovenija, Srbija i Makedonija, dok su Hrvatska i BiH bile protiv.
'Pomoć slovenskog premijera hrvatskoj kolegici'
Ljubljansko 'Delo' navodi kako se jučerašnja Pahorova objava da je za pitanje Ljubljanske banke i njenih štediša 'nađeno rješenje' iako 'proces još nije završen' i najava slovenske vlade da će deblokirati završetak pregovaračkog poglavlja o slobodnom toku kapitala može shvatiti i kao 'pomoć slovenskog premijera hrvatskoj kolegici koja se nalazi u političkim teškoćama' u Hrvatskoj.
'Nije tajna da Pahorova vlada neslužbeno snažno podržava vladu Jadranke Kosor' kojoj, kako dodaje vodeći slovenski list, prijeti političko reaktiviranje bivšeg premijera Ive Sanadera, ali i 'teoretski moguć pad njene vlade'.
>> Polovinu duga Ljubljanske banke preuzima Hrvatska?
'Razlog za Pahorovu potporu vladi Jadranke Kosor je u tome što je ona za razliku od svih prijašnjih hrvatskih vlada bila spremna na kompromise u europskom duhu, a to bi se s nekom novom vladom, pa i oporbenom, promijenilo', navodi ljubljansko 'Delo'.
Slovenski tisak navodi da bi neki detalji oko dogovora o prebacivanju pregovora o štedišama Ljubljanske banke na BIS možda mogli biti poznati početkom idućeg tjedna, kada u Splitu i o tom pitanju budu razgovarali ministri vanjskih poslova Gordan Jandroković i Samuel Žbogar. (Hina)
-
KINA I JAPANSukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad"
-
Ostavio djevojku da se smrzneKamera uhvatila trenutke jeze u Alpama: "Jedna svjetiljka se odvaja i nastavlja sama, dok druga ostaje i gasi se"
-
Nova akcija USKOK-aZbog tone marihuane uhićenja u Osijeku i Tenji: Poznato u što su osumnjičenici ulagali novac
