Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

"To je neizmjerno složen i zanimljiv svijet. I nije ovo prvi put da to znamo. Ovo je veliki trenutak u povijesti čovječanstva", kazao je John Grunsfeld iz NASA-e.


Oko 13 sati nakon što se najviše približila Plutonu, posljednjem važnom neistraženom svemirskom tijelu u Sunčevu sustavu, sonda New Horizons nazvala je Zemlju i poručila da je preživjela jurnjavu od 49.000 kilometara na sat kroz sustav Plutona, prenosi u srijedu Reuters.

Znanstvenici su nešto prije tri sata ujutro po srednjoeuropskom vremenu zapljeskali u Laboratoriju za primjenjenu fiziku sveučilišta u Baltimoru u Marylandu nakon što je letjelica poslala signale da svi operativni sustavi rade i da salje podatke.

Vezani članci Slika nije dostupna NASA: Zemlji prijeti 400 kataklizmi Slika nije dostupna OVO su najvažniji događaji u znanosti 2013. godine

"Baš kako smo planirali", kazala je Alice Bowman, zadužena za misiju.

Američka svemirska letjelica u utorak je proletjela pokraj malenog Plutona u udaljenom dijelu Sunčeva sustava, nakon prijeđenih 4,88 milijardi kilometara tijekom putovanja koje je trajalo devet i pol godina.

Nakon što je sonda proletjela pokraj planetoida od leda i stijenja i njegove "svite" od pet mjeseca, na Twitteru se oglasio i sam predsjednik Barack Obama.

"Pluton je upravo primio svog prvog posjetitelja. Hvala NASA-i. Ovo je veliki dan za otkrića i američko vodstvo", napisao je Obama u poruci.

Snimke koje je sonda poslala u ponedjeljak dale su znanstvenicima uvid u stanje planeta. "To je neizmjerno složen i zanimljiv svijet. I nije ovo prvi put da to znamo. Ovo je veliki trenutak u povijesti čovječanstva", kazao je John Grunsfeld iz NASA-e.

New Horizons je u utorak, kada se najviše približio Plutonu na 12.500 kilometara, proveo više od osam sati u nizu eksperimenata vezanih uz atmosferu planeta. Sonda je također snimila njegovu noćnu stranu uz pomoć svjetla koje se reflektira s Plutonovog glavnog mjeseca Charona.

NASA OPET ZA POVIJEST Prelet pored Plutona, veći je nego što se mislilo!

Slanje prvog signala nakon prelijetenja trajalo je četiri i pol sata, koliko je potrebno radio signalima da pri brzini svjetlosti prijeđu 4,88 milijardi kilometara i stignu na Zemlju. Nekada smatran ledenim, mrtvim planetom, planetoid je pokazao znakove geološke aktivnosti, s dokazima tektonske aktivnosti (pomicanja kore) u prošlosti, a moguće i u sadašnjosti.

"Ovo je očito svijet gdje ulogu igraju i geologija i atmosferska klimatologija", rekao je Alan Stern, vodeći znanstvenik New Horizonsa iz istraživačkog instituta u Bolderu, u Coloradu.

Znanstvenici već sada znaju da je Pluton, nekada smatran devetim i najudaljenijim planetom Sunčeva sustava, veći nego što se mislilo, s promjerom od 2370 kilometara, što je oko 80 kilometara više od prijašnjih procjena.

Pluton je sada i službeno veći od Erisa, jednog od stotine tisuća mini planeta i tijela sličnih kometima koji kruže iza Neptuna u području poznatom kao Kuiperov pojas.

Otkriće tog područja 1992. dovelo je do nove klasifikacije Plutona koji je od planeta postao "patuljasti planet".

"Sustav Plutona je fosilni ostatak početaka našeg solarnog sustava", kazao je glavni znanstvenik NASA-e John Grunsfeld. "Sada ćemo o tome više naučiti", dodao je.

Usprkos slaboj svjetlosti na površini patuljastog planeta i njegova mjeseca, New Horizons treba prikupiti podatke o sastavu tla i o izgledu površine dviju zvijezda.

Sonda ne može ući u putanju Plutona zbog njegove guste atmosfere pa ga mora promatrati iz daljine. No, instrumenti New Horizonta i dalje će slati podatke na Zemlju i analizirati prašinu i plazmu koji se nalaze oko planeta, piše LA Times. Podatke koji se sada prikupe znanstvenici će koristiti još godinama jer neće biti tako skoro nove misije prema Plutonu. 

New Horizont mogao bi ostati u svemiru do sredine 2030-tih te bi mogao istraživati daleka područja heliosfere.

'Nešto poput Voyagera, samo s puno modernijim instrumentima', kazao je znanstvenik iz New Horizont tima Henry Throop.

Pluton je otkriven 1930. godine. Manji je od našeg Mjeseca, a masa mu je 500 puta manja od Zemlje. Ima pet mjeseca i oko Sunca se okrene za 247,7 godina.(Hina/N.C.)

 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook