Sve više turista bira održivija putovanja okrenuta prema brizi za okoliš, što je velika prilika za Hrvatsku, a Europska bi unija uskoro trebala usvojiti strategiju za uravnotežen model upravljanja turizmom. Mnogima će pritom u oči upasti i da održivi turizam privlači one koji su spremni platiti više - i to čak 30 posto više za ekološke i društveno-odgovorne proizvode i usluge.
Nesreća
Tragedija na D-10: Motociklist poginuo u teškom sudaru s automobilom
STIŽE LI VAM NOVAC?
Počinje isplata povrata poreza, ali oprez - neki će državi morati vratiti novac: Provjerite jeste li među njima
na kruzeru
Potvrđeno izbijanje opasnog virusa za koji ne postoji lijek
Podatak je to koji dodatno dobiva na značenju imajući na umu da je Europska unija i dalje globalni predvodnik u turizmu i vodeće svjetsko turističko odredište s oko 12,3 milijuna zaposlenih u turističkom sektoru, što čini 10,5 posto bruto domaćeg proizvoda EU-a.
Uslijed zabrinutosti zbog sigurnosti te rasta cijena zbog zabrinjavajuće geopolitičke situacije, te rastućih temperatura, i pritisak prekomjernog turizma ono je što i goste i domaćine pomiče prema drugačijim oblicima turizma, a održivost tu ima jednu od ključnih uloga.
Stoga su eurozastupnici uoči usvajanja Strategije EU-a za održivi turizam ovih dana predstavili svoje prijedloge, usvojene prošloga tjedna s 439 glasova za, 42 protiv i 129 suzdržanih, a cilj im je smanjiti pritisak na žarišne točke i potaknuti putnike da istraže udaljene regije te poboljšati veze s novim odredištima.
Ilustracija - 3
Foto:
Getty Images
Održivost kao temelj kvalitetnog razvoja
Održivi turizam predstavlja pristup razvoju turizma koji se temelji na razumnoj pretpostavci da u uvjetima ograničenih prostornih, okolišnih, infrastrukturnih i društvenih kapaciteta nije moguć neograničen rast turizma, objasnio je za DNEVNIK.hr ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić.
U praksi to znači, pojasnio je da svaka destinacije ima određenu granicu rasta i kada se ta granica pređe destinacije ulaze u zonu neodrživosti koja im brzo može narušiti konkurentsku sposobnost i tržišnu poziciju: "Destinacije koje su dosegle i prešle tu granicu te ušle u zrelu fazu svog životnog ciklusa moraju preusmjeriti fokus s pukog rasta dolazaka i noćenja na promišljeniji razvoj turizma."
Ključno je pritom razumjeti da rast i razvoj nisu istoznačnice, istaknuo je: "Dok rast obično podrazumijeva povećanje fizičkog turističkog prometa – bilo kroz broj dolazaka i noćenja, bilo kroz rast prihoda – razvoj turizma usmjeren je prvenstveno na unapređenje kvalitete turizma, ali ima i širi društveni značaj. Kvalitetan razvoj trebao bi u konačnici dovesti do višeg stupnja blagostanja i poboljšanja kvalitete života lokalnog stanovništva."
Struka često ističe i da održivost u turizmu nije suprotnost profitabilnosti, već njezin preduvjet za dugoročni uspjeh. ''Turistički sektor koji ulaže u održivost može smanjiti troškove poslovanja (npr. kroz energetsku učinkovitost i smanjenje otpada), privući ekološki osviještene putnike te osigurati dugoročnu stabilnost prihoda. Također, implementacija stvarnih održivih praksi može značajno doprinijeti hrvatskom turizmu kroz očuvanje prirodnih resursa, poboljšanje kvalitete turističke ponude i jačanje reputacije destinacije"; istaknula je za DNEVNIK.hr Tihana Arapović iz Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.
Ilustracija - 5
Foto:
Getty Images
Bez sustavne implementacije održivih praksi u poslovne procese pružatelja turističkih usluga, konkurentnost hrvatskog turizma postupno će slabiti, a njegova tržišna pozicija biti ozbiljno narušena, upozorio je Krešić.
Ključno je stoga, ističe, podići razinu javne svijesti unutar turističkog sektora o važnosti održivosti, a zatim kroz ciljanje poticaje i subvencijske mehanizme potaknuti konkretnu primjenu održivih rješenja u praksi: "To uključuje pametno gospodarenje otpadom, racionalno upravljanje vodnim resursima, učinkovito i odgovorno korištenje prostora, optimizaciju potrošnje električne energije, ulaganja u energetsku učinkovitost smještajnih kapaciteta te aktivno uključivanje lokalnog stanovništva u procese planiranja. Sve su to konkretni koraci koji turističko poslovanje mogu učiniti održivijim i otpornijim na buduće izazove."
Protiv prekomjernog turizma
Čak 80 posto putnika posjećuje samo 10 posto svjetskih odredišta, što je eurozastupnike navelo da predlažu smanjenje pritiska na mjesta s prekomjernim turizmom pronalaženjem načina da se posjetitelji preusmjere na manje poznate, nove ili udaljene destinacije, kao što su ruralne sredine, planine ili udaljene regije. Ističu da astronomija, vino, pivo, baština, biciklistička i regenerativna turistička iskustva mogu stvoriti nove mogućnosti za nova područja, produžiti putovanja izvan vrhunca sezone i generirati dodatne prihode.
Da bi europski turizam postao održiviji, predlažu poboljšanje prometnih veza i pozivaju Europsku komisiju da utvrdi poseban mehanizam potpore za jačanje zračnih, morskih i kopnenih veza i pristupa novim odredištima. Mjere koje zastupnici također preporučuju uključuju i ciljanu potporu za infrastrukturu za leasing i punjenje električnih vozila, više prekograničnih noćnih vlakova te brzo uvođenje neometanog integriranog sustava izdavanja karata kako bi se obuhvatile željezničke, zračne i pomorske usluge.
Pravilno financiranje
Da bi Europa zadržala status vodećeg svjetskog odredišta, potrebni su jasni mehanizmi financiranja pa su zastupnici izrazili žaljenje jer se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru još jednom izostavlja uključivanje posebnog programa EU-a i namjenske proračunske linije za turizam.
Ilustracija - 4
Foto:
Getty Images
Kratkoročni najam
Nova pravila EU-a o kratkoročnom iznajmljivanju predstavljaju pozitivan korak prema učinkovitijem upravljanju odredištima, navode zastupnici, ali i napominju da je potrebno učiniti više kako bi se spriječio neregulirani rast i komercijalizacija kratkoročnog iznajmljivanja smještaja koji dovode do gubitka autentičnosti, lokalnih stambenih problema i raseljavanja stanovnika.
Zastupnici pozivaju na novi okvir EU-a za kratkoročno iznajmljivanje smještaja kojim bi se definirali standardi pružanja usluga, pojasnile kategorije iznajmljivača i omogućilo zemljama EU-a da ograniče broj noćenja posjetitelja ili uvedu sustave odobravanja ili sustave zoniranja.
Kratkoročni najam u brojnim europskim destinacijama stvara pritisak na stanovanje i lokalne zajednice, a hrvatska zastupnica Nikolina Brnjac (EPP), koja je na izvjhešću radila kao izvjestiteljica EPP-a u Odboru za promet i turizam (TRAN) ističe: "Uspjeli smo jasno definirati potrebu za europskim okvirom za kratkoročni najam koji daje državama i gradovima alate za upravljanje – od ograničenja broja noćenja do sustava odobravanja i zoniranja, ali sve na temelju podataka. To je ključno za zaštitu dostupnosti stanovanja i očuvanje identiteta lokalnih zajednica."
Ilustracija - 1
Foto:
Getty Images
Turističke iskaznice vještina i volontiranje
Kako bi se riješio problem nedostatka radne snage, poboljšali radni uvjeti i prevladale prepreke mobilnosti, zastupnici predlažu uvođenje iskaznice za vještine u turizmu kako bi se dokumentiralo akreditirano usavršavanje, sposobnosti, kvalifikacije i radno iskustvo u turističkom sektoru.
Zastupnici pohvaljuju ključnu ulogu profesionalnih kulturnih djelatnika, lokalnih organizacija i volontera kao čuvara europske kulturne baštine. Pozivaju Komisiju da predloži smjernice za poticanje i omogućivanje šireg sudjelovanja u kulturnom volontiranju.
Nova pravila za smještaj u turizmu
Foto:
DNEVNIK.hr
Važnost aktivnog upravljanja turizmom
"Strategija će pridonijeti ravnomjernijem širenju turizma među regijama, poboljšati povezanost, poduprijeti bolje radne uvjete, zaštititi okoliš, očuvati naš identitet i pozvati na pravedna pravila o kratkoročnom najmu diljem Europe", istaknuo je izvjestitelj Europskog parlamenta Daniel Attard (S&D, MT).
Brnjac kao ključnu promjenu napominje prelazak s modela masovnog turizma na aktivno upravljanje turizmom: "To znači da se turizam više ne promatra kao spontani proces, nego kao sustav kojim se upravlja – uz jasne podatke, planove i odgovornost prema lokalnim zajednicama. Izvješće sada jasno traži izradu planova upravljanja destinacijama, koji se temelje na stvarnim kapacitetima prostora i konkretnim pokazateljima. To je ključno za zemlje poput Hrvatske koje žele dugoročno održiv turizam, a ne nekontrolirani rast pod svaku cijenu."