U Njemačkoj sve više mladih preispituje tradicionalni put obrazovanja koji podrazumijeva studij, jer više ne djeluje kao sigurna opcija za budućnost. Jedan od glavnih razloga za to je ubrzan razvoj umjetne inteligencije (UI) koja bi mogla ugroziti mnoga početnička radna mjesta za visokoobrazovane osobe.
Također, nezaposlenost među akademski obrazovanim građanima već godinama bilježi rast, piše DW.
"Prije pandemije koronavirusa iznosila je 2,1 posto, a danas je na razini od 3,3 posto", ističe u razgovoru za javni servis ARD Enzo Weber iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) u Nürnbergu.
Ipak, Weber ne govori o "izričitoj krizi akademičara". Prosječna stopa nezaposlenosti porasla je još i više. Jasno je, međutim, da ni visokoobrazovani više nisu imuni na aktualnu gospodarsku krizu.
Prodor UI-a trenutno ponovo čini zanatska zanimanja privlačnijima za mlade jer se smatraju otpornijima na utjecaj UI-a. Uz to, postoje i atraktivne mogućnosti za razvoj i dodatno usavršavanje, koje igraju važnu ulogu u odluci "zanat ili studij".
Istovremeno, gotovo da nema gospodarske grane u Njemačkoj koja toliko trpi zbog nedostatka stručne radne snage kao zanatstvo. Unatoč dobrim profesionalnim izgledima, nepopunjeno je oko 200.000 radnih mjesta. Posebno su pogođena mala poduzeća.
Prema Izvještaju o stručnom obrazovanju za 2025. godinu, u zanatstvu je širom Njemačke nedavno ostalo nepopunjeno oko 19.000 mjesta, što je 18 posto svih ponuđenih mjesta za stručno osposobljavanje u poduzećima.
"Ako studij završim s 25 godina, pa zatim još pet godina otplaćujem studentski kredit, već imam 30", kaže futurolog Hartwin Maas iz Instituta za istraživanje generacija. U zanatstvu, s druge strane, mladi zarađuju ranije – "i to upravo u životnim fazama u kojima im je novac najpotrebniji".
Dok studenti godinama provode vrijeme na predavanjima, njihovi vršnjaci na stručnom obrazovanju već zarađuju i mogu početi štedjeti za budućnost.
Prema studiji Instituta za primijenjena gospodarska istraživanja (IAW) pri Sveučilištu u Tübingenu, akademski obrazovani građani u prosjeku tek od 39. godine života počinju zarađivati više.
Ako se gleda samo mjesečni prihod, razlike su još izraženije. Prema Anketi o zaradama za 2024. godinu Saveznog zavoda za statistiku, zaposleni s diplomom prvostupnika i magistra ili s položenim državnim ispitom u prosijeku zarađuju 6850 eura bruto mjesečno.
Zaposleni sa završenim stručnim obrazovanjem ostvaruju, s druge strane, prosječno 3973 eura.
No oni zanatlije koji polože i majstorski ispit, financijski stoje znatno bolje. Oni u prosijeku zarađuju oko 5300 eura mjesečno – više od 1300 eura u odnosu na kvalificirane radnike bez majstorskog ispita, pa čak i oko 100 eura više nego zaposleni prvostupnici.
Pojedini zanatski poslovi smatraju se naročito perspektivnima i financijski atraktivnima. Riječ je, prije svega, o zanimanjima značajnima za industriju, naročito na području energetske tehnike i automatizacije – od mehatroničara do električara, navodi Hartwin Maas.
Istovremeno, prema Weberovim riječima, i dalje postoje snažni argumenti u prilog studija. "Akademski obrazovani i dalje imaju uvjerljivo najniže stope nezaposlenosti i najviše zarade. Naše projekcije pokazuju da će potreba za akademicima nastaviti rasti."
Zato se pitanje što nudi veće šanse, zanatsko obrazovanje ili studij, često pokazuje kao previše pojednostavljeno. Za osobni izbor karijere presudno je na kraju koji put zaista odgovara sposobnostima, interesima i životnim planovima pojedinca.
