Naime, vojni stratezi Latviju oduvijek smatraju najslabijom točkom NATO saveza. Iznenadni dolazak njemačkih NATO snaga pokazao je kako je ruska invazija na Ukrajinu suočila diplomate, obavještajne, političke i vojne dužnosnike s činjenicom koju sigurnosni izvori nazivaju najozbiljnijom prijetnjom sigurnosti saveza još od doba Hladnog rata.
''Ova misija jasno pokazuje našu prisutnost na istočnom Baltiku'', kaže njemački pomorski zapovjednik Terje Schmitt-Eliassen, koji se nalazi u Rigi na brodu Elbe.
Planira se da čak 12 ratnih brodova NATO-a s oko 600 mornara započne s operacijom čišćenja mina idućih dana, javlja Reuters.
Tjedan dana nakon početka rata glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je na sastanku ministara vanjskih poslova kako je vrijeme nakon ruske invazije na Ukrajinu "novo normalno".
Stari principi hladnog rata ne funkcioniraju
Cijela situacija u svijetu uvelike sliči povratku u prošlost. Osnovan 1949. godine s ciljem obrane od sovjetske prijetnje, NATO savez suočava se s povratkom na mehanizirano ratovanje, ogromnim povećanjem izdataka za obranu i potencijalno novom željeznom zavjesom koja pada diljem Europe.
U međuvremenu, stari principi hladnog rata više ne funkcioniraju jer se NATO širio na istok od početka 1990-ih, uključujući u savez i bivše sovjetske države -baltičke države Latviju, Litvu i Estoniju 2004. godine.
No ono od čega svijet sada strahuje je izravan sukob NATO-a i Rusije jer bi time došlo do globalnog sukoba te savez razmatra je li odvraćanje od napada dovoljno, kaže za Reuters umirovljeni anonimni NATO zapovjednik.
Pročitajte i ovo
Tako je ruska invazija pokrenula vježbu pod nazivom Schmitt-Eliassenova misija. Strahuje se da bi ohrabrena Moskva mogla okružiti nove baltičke članice i odsjeći ih od saveza. Ako zaista padne nova željezna zavjesa, NATO mora osigurati da njegove nove članice ne ostanu iza nje.
Tri zemlje, s ukupnom populacijom od oko šest milijuna ljudi, imaju jedinstvenu kopnenu vezu s glavnim teritorijem saveza. Koridor od nekih 65 km stisnut je između teško naoružane ruske enklave Kalinjingrada na zapadu i Bjelorusije na istoku.
Dakle, cilj Schmitt-Eliassena je zadržati plovni put i liniju opskrbe otvorenima i za države koje nisu članice NATO-a, Finsku i Švedsku. Vjeruje se da milijuni tona starih mina, streljiva i kemijskog oružja leže na dnu plitkog Baltičkog mora, kao naslijeđe dva svjetska rata.
Pročitajte i ovo
Mine, bilo da su stare i neeksplodirane ili svježe postavljene, mogle bi dovesti do zatvaranja plovnog puta i nestašice u zemljama Baltika. Stoga je važno da se taj dio očisti.
NATO saveznici su također premjestili pet nosača zrakoplova u europske vode, u Norvešku i na Mediteran, povećali su broj ratnih zrakoplova u zračnom prostoru NATO-a i više nego udvostručili veličinu borbenih jedinica na Baltiku i u Poljskoj.
No i Sjedinjene Države također prebacuju sve više vojne opreme u Europu, uključujući vozila i oružje u Belgiju, Nizozemsku, Njemačku i Poljsku. Tako bi u slučaju dolaska američkih trupa na područje Europe one mogle biti naoružane odmah.
