Napokon objašnjenje - može li se stvarno UMRIJETI od straha?

Kada nas obuzme strah, prva je, instinktivna reakcija borba ili bijeg. Ona je pomagala našim precima da opstanu - kada su bili suočeni s napadom zvijeri ili drugih neprijatelja te im je davala adrenalin potreban da bi se borili ili pobjegli.

Navala adrenalina je nesvjestan refleks kojeg kontrolira autonomni živčani sustav. Suočeni sa situacijom koja ih plaši, ljudi će osjetiti ubrzano lupanje srca, raširene zjenice i povećan dotok krvi u mišiće. Na žalost, povećane razine adrenalina mogu i oštetiti srce, kaže doktor Glatter a prenosi Live science.

Stvaranje adrenalina potiče kanale kalcija na otvaranje. Kalcij juri u stanice srca što uzrokuje snažnu kontrakciju srčanih mišića. U jakoj reakciji na strah, kalcij nastavlja ulaziti u srce pa se srčani mišići ne mogu relaksirati.

Kada smo preplašeni, tada velika količina adrenalina dolazi do srca pa možemo dobiti ventrikularnu fibrilaciju, stanje u kojem srce ne tuče pravilno kako bi trebalo. To dovodi do pada tlaka, krv ne dolazi u mozak pa padamo u nesvijest.

Pročitajte i ovo liječnica za dnevnik nove tv Kako se ljudi nose sa strahom od rata i nuklearnog napada: "Ljudi su uplašeni, postoji velika doza neizvjesnosti" Predlažu kompromis Prijatelji životinja su za zabranu petardi, a struka kaže: "Improvizirane eksplozivne naprave bit će još opasnije"

DETALJNA ANALIZA Je li ovo najveći Putinov strah?

Neki događaj koji nas je jako uplašio može pokrenuti nepravilno lupanje srca, pretvarajući zastrašujuću situaciju u smrtnu. Ovo se može dogoditi i najzdravijim ljudima. Strah nije jedini pokretač, svaka ekstremna emocija može izazvati takvu reakciju. Visoke razine adrenalina mogu dovesti do smrti tijekom seksualnog čina, religijskog zanosa ili sportskog događaja.

Može se javiti kao reakcija na zvuk, čak na neki miris. Dobra vijest je da ljudi mogu pokušati ublažiti reakciju na strah tako da prakticiraju jogu ili meditiraju.
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook