'Oko 50 posto birača koji tradicionalno glasuju za stranke desnice ocjenjuje da danas nijedna od njih ne zaslužuje njihovo povjerenje', kaže Marian Lesko, analitičar ekonomskog časopisa Trend.
Pročitajte i ovo
>> Slovačka prva ratificirala Ugovor o pristupanju Hrvatske EU!
U prosincu objavljeni dokumenti afere 'Gorila' razotkrili su tajne dogovore vodećih političara s poslovnim ljudima o isplatama provizija za prodaju javnih poduzeća sredinom 2000. Objava transkripata tajnih razgovora izazvala je javne prosvjede protiv političke elite i zahtjeve za jačanjem izravne demokracije.
Četverostrana koalicija izgubit će stoga, prema anketma, subotnje izbore, a neke od njih dobit će jedva pet posto glasova potrebnih za ulazak u parlament, predviđaju ankete.
Vodeća stranka desnog centra premijerke Ivete Radičove (SDKU-DS) koja je provela proračunsku disciplinu, dobila bi samo 5,1 posto glasova. U odnosu na 15 posto u lipnju 2010., to je velik pad za stranku koja je vladala slovačkom politkom više od 9 godina i liberalnom politikom usporeno gospodarstvo pokrenula i privukla ulagače.
Kršćanski demokrati (KDH), članica vladajuće koalicije, koju vodi bivši europski povjerenik Jan Figel, trebali bi dobiti 10 posto.
Druge dvije stranke vladajuće koalicije desnog centra su SaS (Sloboda i solidarnost), liberali, koji bi trebali osvojiti 6 posto, a Most-Hid, 'most' između Slovaka i Mađara (kojih je gotovo pola milijuna i čine 10 posto stanovništva) mogli bi dobiti 7 posto.
I dok je neodlučnih oko 30 posto birača, prema zadnjim anketama, pobjeda se smiješi socijaldemokratskoj stranci Smer, koju vodi bivši premijer Robert Fico. Oni bi trebali dobiti 40 posto glasova.
Afera Gorila ojačala je i male stranke kao što su 'Obični ljudi' te 'Pokret 99%' utemljen po uzoru na pokret 'Zauzmi Wall Street'.
Socijaldemokrati su u kampanji najavili da će, ako pobijede, sadašnji sustav jedinstvene porezne stope od 19 posto zamijeniti i uvesti 25 posto za Slovake koji godišnje zarađuju više od 33.000 eura. Najuspješnije tvrtke (telekomunikacije, banke) plaćale bi 22 posto poreza.
Analitičari i gospodarstvenici upozoravaju na moguće pogubne posljedice ukidanja jedinstvene porezne stope što bi, tvrde, moglo potaknuti spekulacije i utaje. Slovačka je 'flat rate' uvela prije prihvaćanja eura 2009., kako bi privukla ulagače, ali i obeshrabrila utaju porzea.
Ta zemlja od 5,4 milijuna Slovaka postala je atraktivna i zbog rasta većeg od 10 posto 2007. i nazvana je 'tigrom iz Tatra'. U 2011. rast je iznosio 3,3 posto, a za 2012. planira se 1,1 posto, što bi trebalo biti drugi najveći rast u eurozoni iza Estonije.
Slovačko se gospodarstvo temelji na automobilskoj industriji (Volkswagen, PSA Peugeot Citroen, KIA) te elektronici (Samsung, Foxconn). Izvozno je orijentirano i zato ranjivo na prilike u regiji, napose Njemačkoj u koju plasira petinu svog izvoza.
Druga najsiromašnija zemlja eurozone s prosječnom mjesečnom plaćom od 780 eura ima 13,6 posto nezaposlenog stanovništva, no u nekim područjima bez posla je svaka treća radno sposobna osoba. (Hina)
