''Vielen dank, Klaus'', započeo je Juncker na njemačkom zahvalivši Iohannisu za riječ. ''Propustili smo priliku odgovoriti pozitivno na pozivnicu hrvatske predsjednice Kolinde prije dvije godine i pozivnicu poljske Vlade prije godinu dana. Ali smo danas ovdje, jer mislimo da je ovo što radite u skladu s radom Europske unije. Posebno mi je drago što vidim američkog ministra energetike Ricka Perryja. Dobrodošli ovdje. Vaše mjesto je ovdje, jer ovo nije nešto što se tiče direktno Europske unije nego je dopuna naših napora da se osigura da se međupovezanost u ovom dijelu Europe razvija u pravom smjeru'', rekao je Juncker.
Pročitajte i ovo
Oštar komentar
Milanović o najavi SAD-a za ulaganje u Inicijativu Tri Mora: "Ako se radi o milijardu dolara za tu cijelu regiju, a to je pola Europe, to nije dovoljno ni za kavu"
Održao posljednju presicu
Juncker ima samo jednu poruku za svoju nasljednicu: "Pazi na Europu"
Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis pozdravni govor održao je na engleskom, a Poljaci koji su uvelike angažirani u Inicijativi tri mora, također se najviše služe engleskim, pa je Juncker upozorio da to nije jedini jezik u Europskoj uniji te bi se trebalo govoriti na više jezika.
''Engleski nije jedini službeni jeziku Europskoj uniji, pa ću se izražavati i na francuskom koji je veliki utjecajni jezik u Europskoj uniji. I ne bismo smjeli zaboraviti da nismo pod pravilom jednog jezika. Francuski je važan kao i engleski. I njemački je važan kao i francuski. Tako da bismo trebali koristiti tri službena jezika Europske unije. A da ne govorim o luksemburžanskom kojeg govori aktivna manjina u Europi, ali to nitko ne zna. Doći će vrijeme kada će i to biti prepoznato'', rekao je Juncker.
Podsjetimo, Inicijativa je već prošle godine na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom u ponedjeljak u Bukureštu u kojoj je obećao daljnje snažno savezništvo Washingtona. Tek ove godine zemlje summitu Inicijative pridružili su se i visoki predstavnici u Europskoj uniji.
Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska te Austrija, čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.
Budžet za 11 predstavljenih projekata u sklopu Inicijative ukupne vrijednosti 1,78 milijardi eura - od kojih se sedam odnosi na uspostavljanje prometnog povezivanja, tri su iz područja energetike i jedan je iz područja digitalnih komunikacija - već je formiran i radi se o novcu Europske unije.