Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Bila je to prva Philaeova komunikacija sa Zemljom pošto se hibernirao nakon ne baš sretnog slijetanja na komet Čurjumov-Gerasimenko.


Robot Philae probudio se noću na nedjelju nakon sedam mjeseci hibernacije na kometu "Čuri", objavila je u nedjelju Europska svemirska agencija (ESA).

Vezani članci Slika nije dostupna ROSETTA ZAVRŠILA MISIJU Zabila se u komet i naprasno izgubila kontakt s letjelicom Slika nije dostupna 'Galaktički cenzus': Objavljena najdetaljnija 3D karta Mliječne staze ikad, s više od milijardu zvijezda

"Halo, Zemlja! Jel' se čujemo?, 'zatvitao' je Philae, robot-laboratorij opremljen brojnim instrumentima, objavila je ESA. Bila je to prva Philaeova komunikacija sa Zemljom pošto se hibernirao nakon ne baš sretnog slijetanja na komet Čurjumov-Gerasimenko (Čuri, 67P/C–G ili 67P).

Znanstvenici vjeruju da robot sad prima povećane količine Sunčeve svjetlosti jer se Čuri približava Suncu, što omogućuje da se njegove solarne ploče pune i proizvedu više energije potrebne za slanje podataka na Zemlju.

Philaea je 12. studenoga na komet spustila europska sonda Rosetta koja je krenula sa Zemlje prije više od deset godina. ESA se tim spuštanjem upisala u povijest svemirskog istraživanja jer nijedna misija dosad nije uspjela spustiti letjelicu na komet.

Seks u svemiru? Moguće je! I to već iduće godine

No Philaeovo spuštanje nije proteklo tako sjajno jer je nekoliko puta odskočio i zatim se ukotvio između dviju stijena na slabo osvijetljenu mjestu. Uspio je raditi neko vrijeme, a zatim se ugasio. Budući da je ostao u sjeni, solarne ploče koje su ga trebale napajati kad se nakon slijetanja iscrpe baterije primale su manje svjetlosti od očekivanih šest do sedam sati sunca na dan, ali Čuri je sad bliže Suncu i nastupio je preokret.

Zadaća robota teškog oko 100 kilograma traženje je informacija o izvornim tvarima koje su stvorile Sunčev sustav prije više od 4,5 milijarda godina, te o pojavi vode i života na Zemlji.

Sonda Rosetta dobila je ime prema kamenu iz Rosette, egipatskoga gradića koji se danas zove danas Rašid, pronađenom 1799. Pomoću toga kamena Jean-Francois Champollion dešifrirao je hijeroglife, a svemirska Rosetta trebala bi pomoći u shvaćanju tajne nastanka Sunčeva sustava. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju