Robot Philae probudio se noću na nedjelju nakon sedam mjeseci hibernacije na kometu "Čuri", objavila je u nedjelju Europska svemirska agencija (ESA).
Pročitajte i ovo
3I/ATLAS
Astronomi otkrili nešto neočekivano u tragovima misterioznog međuzvjezdanog posjetitelja u Sunčevu sustavu
Snimila ESA
Zastrašujuća snimka splitskog požara iz svemira
velika tragedija
Mlada vatrogaskinja (18) poginula u nesreći na A1, kolege se opraštaju: "Trag koji je ostavila je neizbrisiv"
Drama u Gvajani
Potonuo trajekt sa 116 ljudi, velika akcija spašavanja u tijeku: Deseci se još vode kao nestali
SLETIO I HELIKOPTER
VIDEO Kaos na A1! Teška prometna nesreća ispred Lučkog, promet bio potpuno prekinut
"Halo, Zemlja! Jel' se čujemo?, 'zatvitao' je Philae, robot-laboratorij opremljen brojnim instrumentima, objavila je ESA. Bila je to prva Philaeova komunikacija sa Zemljom pošto se hibernirao nakon ne baš sretnog slijetanja na komet Čurjumov-Gerasimenko (Čuri, 67P/C–G ili 67P).
Znanstvenici vjeruju da robot sad prima povećane količine Sunčeve svjetlosti jer se Čuri približava Suncu, što omogućuje da se njegove solarne ploče pune i proizvedu više energije potrebne za slanje podataka na Zemlju.
Philaea je 12. studenoga na komet spustila europska sonda Rosetta koja je krenula sa Zemlje prije više od deset godina. ESA se tim spuštanjem upisala u povijest svemirskog istraživanja jer nijedna misija dosad nije uspjela spustiti letjelicu na komet.
Seks u svemiru? Moguće je! I to već iduće godine
No Philaeovo spuštanje nije proteklo tako sjajno jer je nekoliko puta odskočio i zatim se ukotvio između dviju stijena na slabo osvijetljenu mjestu. Uspio je raditi neko vrijeme, a zatim se ugasio. Budući da je ostao u sjeni, solarne ploče koje su ga trebale napajati kad se nakon slijetanja iscrpe baterije primale su manje svjetlosti od očekivanih šest do sedam sati sunca na dan, ali Čuri je sad bliže Suncu i nastupio je preokret.
Zadaća robota teškog oko 100 kilograma traženje je informacija o izvornim tvarima koje su stvorile Sunčev sustav prije više od 4,5 milijarda godina, te o pojavi vode i života na Zemlji.
Sonda Rosetta dobila je ime prema kamenu iz Rosette, egipatskoga gradića koji se danas zove danas Rašid, pronađenom 1799. Pomoću toga kamena Jean-Francois Champollion dešifrirao je hijeroglife, a svemirska Rosetta trebala bi pomoći u shvaćanju tajne nastanka Sunčeva sustava. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook