Njemačka kancelerka Angela Merkel "Njemačko stajalište jest da ne treba prekidati dijalog s Rusijom. EU mora govoriti jasno i jedinstveno reagirati" , izjavila je Merkel pred početak izvanrednog summita EU-a, koji je počeo u ponedjeljak popodne.
Jedina tema summita jesu odnosi EU-a s Rusijom nakon intervencije te zemlje u Gruziji i priznavanja neovisnosti dviju odmetnutih gruzijskih pokrajina. To je prvi izvanredni summit EU-a nakon 2003. godine kada su se europski čelnici okupili zbog početka iračkog rata.
Prema francuskom predsjedništvu EU-a cilj ovog izvanrednog sastanka je pokazati potporu Gruziji u obliku humanitarne i financijske pomoći i natjerati Rusiji da u potpunosti ispoštuje mirovni plan u šest točaka.
Taj plan koji je isposlovao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy predviđa povlačenje ruskih snaga na položaje prije izbijanja sukoba, uklanjanje ruskih nadzornih točaka s gruzijskog teritorija te raspoređivanje dodatnog broja promatrača OESS-a.
S druge strane, poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski smatra da će biti teško nastaviti pregovore s Rusijom dok se ruske snage ne povuku iz Gruzije.
"Bit će vjerojatno teško nastaviti pregovore s Rusijom o strateškom partnerstvu sve dok su ruske snage u Gruziji", rekao je Sikorski u jednoj raspravi prije početka summita. Sljedeći krug pregovora o novom sporazumu između EU-a i Rusije predviđen je za 15. i 16. rujna.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana, koji se pred početak summita sastao s gruzijskim premijerom Ladom Gourgenidzeom, izrazio je nadu da će Europska unija uskoro moći poslati svoju promatračku misiju koja bi nadzirala prekid vatre u Gruziji.
"Već sada na terenu imamo misiju od 40-tak ljudi, koji istražuju činjenice i željeli bismo uskoro rasporediti novu misiju. Očekujem da će se do sljedećeg summia EU-a (sredinom listopada), odluka biti donesena i da će misija biti raspoređena", rekao je Solana.
Za Europsku uniju je od ključne važnosti jedinstvo unutar vlastitih redova u pogledu pristupa prema Rusiji i nastaloj krizi. Zemlje članice koje su nekada pripadale Varšavskom paktu žele oštrije stajalište prema Moskvi, dok se stare članice Njemačka, Francuska, Italija i zemlje Beneluxa, koje također osuđuju rusko ponašanje i priznavanje Južne Osetije i Abhazije, zauzimaju za umjereniji pristup u prvom redu zbog ovisnosti Europe o ruskom plinu i nafti.
U Europskoj uniji ističu da je teško očekivati da se se odnosi s Moskvom nastave kao da se ništa nije dogodilo, ali sa ovoga summita ne treba očekivati nikakve sankcije protiv Rusije. Najdalje do kuda bi EU mogla ići jest privremena odgoda drugog kruga pregovora o zaključivanju novog sporazuma o suradnji s Rusijom, koji je predviđen za 15. i 16. rujna te prekidanje pregovora o ukidanju viza za ruske državljane.
Očekuje se da će čelnici EU-a donijeti oštro sročenu izjavu u kojoj će osuditi činjenicu da Rusija ne provodi u potpunosti mirovni plan u šest točaka. Za razliku od usuglašavanja eventualnih kaznenih mjera protiv Rusije oko čega je teško postići jedinstvo u EU-u, oko potrebe pomoći Gruziji nema neslaganja.
EU će izraziti spremnost da pomogne u obnovi Gruziji te spremnost za sazivanje donatorske konferencije za tu zemlju. Također će izraziti spremnost za jačanje veza s Tbilisijem kroz sporazum o slobodnoj trgovini i pojednostavljivanjem postupka za dobivanje ulaznih viza za gruzijske državljane.
-
U DNEVNIKU NOVE TVRazrednica kojoj su maturanti kupili automobil: "Nisam navikla na ovakve stvari. Ovo je priča o njima"
-
Udobne, a šikOvo su idealne ljetne sandale za more i gradske šetnje – nosi ih i Bojana Gregorić Vejzović
-
Ima tisuću licaSve više oboljelih u Hrvatskoj: Podmukla neizlječiva bolest najčešće pogađa mlađe ljude
