Nekoliko stotina tisuća osoba, Berlinčana i turista, okupilo se oko Brandenburških vrata i u čitavom središtu Berlina kako bi uživo vidjeli balone koji nestaju u noćno nebo nad Berlinom a bili su postavljeni duž 15-kilometarskog "pojasa smrti" gdje je nekad stajao Zid koji je od 1961. do 9. studenoga 1989. dijelio Berlin.
Pročitajte i ovo
U trenutku puštanja osvijetljenih balona Berlinska je filharmonija izvela Odu radosti iz Beethovenove 9. simfonije, neslužbenu himnu mira i jedinstva Europe.
"Klanjamo se pred odlučnošću" Istočnih Nijemaca koji su imali hrabrosti sići na ulicu kako bi tražili više slobode, rekao je berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit na Brandenburškim vratima. "Mi smo jedan sretan narod", dodao je, prije nego je poletio prvi balon.
Nešto prije toga, okupljeni su zapljeskali bivšem sovjetskom vođi Mihailu Gorbačovu a veliki aplauz dobio je i bivši poljski predsjednik Lech Walesa.
Pad Berlinskog zida prije 25 godina pokazao je svijetu da su snovi ostvarivi i trebao bi biti nadahnuće ljudima koji žive u tiraniji bilo gdje u svijetu, izjavila je u nedjelju njemačka kancelarka Angela Merkel.
Merkel je rekla da će rušenje Zida biti zauvijek upamćeno kao trijumf ljudskog duha. "Pad Berlinskog zida pokazao nam je da se snovi mogu ostvariti i da ništa ne mora biti onako kako jest, bez obzira koliko se prepreke činile velike", rekla je 60-godišnja Merkel koja od 2005. vodi ujedinjenu Njemačku.
Berlin obilježava 25. obljetnicu pada Zida
"Pokazao nam je da imamo snage sami oblikovati svoju sudbinu i činiti stvari boljima", istaknula je, dodajući da bi taj primjer trebao ohrabriti narod u Ukrajini, Siriji, Iraku i drugim dijelovima svijeta.
"Bila je to pobjeda slobode nad ropstvom i poruka je nade današnjim i budućim generacijama da mogu srušiti zidove, zidove diktatura, nasilja i ideologija", naglasila je Merkel.
Njemački predsjednik Joachim Gauck rekao je da je pad Zida "pokazao da možemo mijenjati stvari", a u Vatikanu papa Franjo je izjavio kako se trebaju graditi "mostovi a ne zidovi".
Vjeruje se da je više od 100.000 Istočnih Nijemaca pokušalo pobjeći iz Istočne Njemačke nakon iznenadnog podizanja Zida u kolovozu 1961. Njih oko 600 ubijeno je, od toga 136 na samome Zidu koji je probijen 9. listopada 1989. u jeku opće pobune na bivšem komunističkom istoku zemlje.
Berlinski zid je od početne barikade od bodljikave žice i protutenkovskih prepreka tijekom godina prerastao u nekoliko desetaka metara širok granični pojas, čuvan vatrenim oružjem koje se aktiviralo automatski. Putevi i načini kojima su se prebjezi snalazili u pokušajima bijega preko Berlinskog zida bili su različiti: od korištenja letjelica i balona vlastite izrade do tunela koji su se protezali ispod graničnog pojasa.
Njemačka je u nedjelju obilježila obljetnicu pada Zida nizom događaja koji su vrhunac doživjeli puštanjem u zrak osvijetljenih balona.
Među ostalim, kancelarka Merkel i gradonačelnik Wowereit ranije su položili ruže na ostatke zida u ulici Bernauer Strasse, koja je te 1961. preko noći podijelila Belin.
Iako je dobar dio same građevine do danas nestao, jedan dio (oko 200 metara) još uvijek se nalazi u memorijalnom centru Bernauer Strasse, kojeg je dosad posjetilo preko pet milijuna posjetitelja. Naime, među milijunima turista koji svake godine posjećuju njemačku prijestolnicu vrlo su popularni "Zidni obilasci", šetnje trasama kojima se nekad protezao Berlinski zid.
Tijekom dana održana je i ekumenska molitva u Kapeli pomirenja sagrađenoj u pojasu koji je dijelio dvije Njemačke, kao i brojni koncerti.
Pad Berlinskog zida i danas je predmet mnogih legendi, no jedno je izvjesno: vrata u Željeznoj zavjesi otvorila su se više-manje zahvaljujući krivoj interpretaciji jedne odluke vrha DDR-a. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
