Latinoamerička ljevica osudila "državni udar" u Boliviji protiv "brata predsjednika", a Meksiko Moralesu nudi azil

Galerija 1 1 1 1

Pročitajte i ovo Pale ostavke Skandal u poznatoj medijskoj kući: Montirali Trumpov govor, zaprijetio im je tužbom teškom milijardu dolara U Boliviji FOTO/VIDEO Maskirani vojnici upali u predsjedničku palaču, tenkovi na trgu: Propao puč u zemlji na krovu svijeta?

tri vijesti o kojima se priča "OBJAŠNJENJE" I "ISPRIKA" VIDEO Oglasio se muškarac koji je gazio ruže za ubijene žene Poziv Domagoja Mikića Ova pošast razara obitelji i uzima živote, a sve je dostupnija. Slomljeni otac: "Bili smo povezani kao prst i nokat. A onda se jedne noći nije vratio kući..." Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari

Evo Morales rekao je da je poslao parlamentu svoje pismo ostavke, koju su zatražili policija, vojska i oporba. "Naša je velika želja povratak mira u društvo", kazao je Morales. Ostavku je najavio i njegov potpredsjednik Alvaro Garcia Linera.

Moralesovu ostavku osudili su ljevičarski čelnici Venezuele, Argentine i Meksika, dok je kubanska vlada oštro osudila "državni udar" u Boliviji i izrazila solidarnost s Moralesom. "Desnica je ovim nasilnim i kukavičkim državnim udarom napala demokraciju u Boliviji. Oštro osuđujemo udar", napisao je kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel na Twitteru te pozvao svijet da se "mobilizira za Evov život i slobodu", prenosi Reuters.

Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador rekao je da njegova zemlja "prepoznaje odgovoran odnos predsjednika Moralesa, koji je podnio ostavku radije nego da ljude izloži nasilju". Meksiko je objavio da će Moralesu ponuditi azil ako ga on zatraži.

Argentinski izabrani predsjednik Alberto Fernandez i njegov venezuelanski kolega Nicolas Maduro osudili su "udar" u Boliviji nakon ostavke Moralesa. "Kategorički osuđujemo državni udar protiv našeg brata predsjednika Eva Moralesa", napisao je Maduro na Twitteru, dok je ljevičar Fernandez, koji je pobijedio na argentinskim izborima 27. listopada, ocijenio da je "državni udar u Boliviji rezultat zajedničke akcije nasilnih civilnih skupina, podijeljenosti policije i pasivnosti vojske".

Ranije u nedjelju vrhovni zapovjednik oružanih snaga u Boliviji zatražio je od Moralesa da odstupi kako bi se osigurala stabilnost u zemlji. "Nakon unutarnje analize situacije tražimo od predsjednika države da odustane od svog predsjedničkog mandata te time omogući da se vrati mir i održi stabilnost, za dobrobit Bolivije", rekao je novinarima zapovjednik oružanih snaga Williams Kaliman.

Kaliman je svoj poziv uputio nekoliko sati nakon što je Morales pristao na održavanje novih predsjedničkih izbora, pošto je Organizacija američkih država (OAS), koja je promatrala izbore održane 20. listopada, utvrdila "jasnu manipulaciju". Sporna pobjeda Moralesa na tim izborima potaknula je prosvjede diljem zemlje. U njima je poginulo troje, a ozlijeđeno je više od 300 ljudi.

Vođa prosvjeda Luis Fernando Camacho, koji je postao simbolom oporbe, rekao je da je revizijom izbornih rezultata koje je proveo OAS jasno otkrivena izborna prijevara. Na odstupanje Moralesa pozvao je i njegov izborni protivnik Carlos Mesa. "Ako imaš i trunčicu patriotizma u sebi, trebao bi odstupiti", rekao je Mesa.

Izborni skandal uzdrmao je Moralesa, ostatak latinoameričke "ružičaste plime" od prije dva desetljeća, potresavši povjerenje u stabilnost demokracije u Boliviji. Kriza prijeti potopiti tu ljevičarsku ikonu u vrijeme dok se lijevo usmjereni čelnici vraćaju na vlast u Meksiku i Argentini. (Hina)