Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)
Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)

Polaganjem vijenca na grobnicu utemeljitelja moderne Turske hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović počela je u srijedu uzvratni državni posjet Republici Turskoj, na poziv svoga kolege Recepa Tayyipa Erdogana.


Nakon odavanja počasti na grobu Mustafe Kemala Ataturka Predsjednica se zaputila na radni sastanak s predsjednikom turskog parlamenta, Velike nacionalne skupštine, Binalijem Yildirimom.

Vezani članci Kolinda Grabar Kitarović i Recep Tayyip Erdoğan (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Erdogan nakon sastanka s Grabar-Kitarović: Pitanje Hrvata u BiH vezano je uz Dejtonski sporazum, ne dajemo direktive Kolinda Grabar Kitarović i Recep Tayyip Erdogan (Foto: Arhiva/Jurica Galoic/Pixsell) Politolog Obućina o temama susreta Grabar-Kitarović i Erdogana: "Predsjednica će tražiti pritisak Turske na Sarajevo"

Jednodnevni posjet nastavlja kasno poslije podne u uredu turskog predsjednika, gdje je nakon svečana dočeka predviđen razgovor u četiri oka.

Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose, a dvoje šefova država susreće se danas u Ankari godinu dana od Predsjedničina radnog posjeta Turskoj, kada je mnogo pozornosti bilo posvećeno Bosni i Hercegovini, koja se pripremala za parlamentarne izbore.

Očekivanja od lanjskog susreta varirala su ovisno o interesnim skupinama. Stranke u BiH s hrvatskim predznakom očekivale su da Zagreb lobira u Ankari kako bi predsjednik Erdogan svojim utjecajem na bošnjačko političko vodstvo pomogao postizanju jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i izmjeni izbornog zakona, a bošnjačke strane takva su očekivanja odbacile kao zadiranje u njihova unutarnja pitanja.

Dvoje predsjednika završilo je sastanak iskazivanjem potpore reformskim procesima u BiH i očekuje se da će to nastaviti kroz trilateralne sastanke, RH – BiH – Turska. Struktura vlasti u BiH određena je Dejtonskim sporazumom i na neki način to je unutarnja stvar BiH, rekao je lani Erdogan.

Turski predsjednik boravio je u državnom posjetu Hrvatskoj u travnju 2016., na svečanom obilježavanju 100. godišnjice priznanja ravnopravnosti islama s drugim religijama u Hrvatskoj. Tada je izrazio zadovoljstvo integriranošću muslimanske zajednice istaknuvši da je Hrvatska hvalevrijedan primjer suživota različitih vjeroispovijesti i poručio da u suvremenim društvima treba njegovati suradnju, a ne sukob civilizacija.

Važna tema današnjeg razgovora dvoje predsjednika koji su se susreli i na rubu jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a bit će jačanje gospodarske suradnje i poticanje investicija.

Na gospodarskom forumu u Zagrebu 2016., Erdogan je rekao da bi robna razmjena između dviju država trebala iznositi milijardu američkih dolara, a kao područja u kojima postoje mogućnosti za jačanje suradnje istaknuo je turizam, energetiku, financijski sektor i poljoprivredu.

Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Turske iznosila je 2017., po hrvatskim podacima, 486,8 milijuna američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz u Tursku iznosio 171,6 milijuna dolara, što je 40 posto više nego 2016. godine.

U prvih 10 mjeseci 2018., po zadnjim podacima, ostvarena je robna razmjena od 427 milijuna dolara, prema podacima koje je iznio Ured predsjednice.

Dvoje predsjednika razgovarat će također o situaciji na Bliskom istoku, u osjetljivu trenutku nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio povlačenje američkih vojnika iz Sirije.

Nezaobilazna tema razgovora bit će i situacija u jugoistočnoj Europi s kojom Turska ima snažne povijesne veze i znatna ulaganja. U tom kontekstu dvoje predsjednika osvrnut će se na situaciju u BiH, Makedoniji i na Kosovu.

Hrvatska će, kao i za ranijih susreta sa svojim kolegom, izraziti potporu Turskoj na njezinu putu u Europsku uniju s obzirom na to da je Turska jedan od glavnih europskih sigurnosnih i gospodarskih partnera.

Lani je Grabar-Kitarović zahvalila Turskoj na brizi za milijune izbjeglica s Bliskog istoka te za poštivanje sporazuma s EU-om iz 2016. koji je omogućio zaustavljanje izbjegličkog vala preko tzv. balkanske rute.

U nazočnosti dvoje predsjednika dvije zemlje potpisat će Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019.  2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH.

Program suradnje potpisat će državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Zdravka Bušić i zamjenik turskog ministra kulture i turizma, a Protokol suradnje muftija Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, i predsjednik TIKA-e Serdar Cam.

Boravak u Turskoj predsjednica će završiti radnom večerom s turskim predsjednikom na koju su pozvani i predstavnici hrvatske zajednice u Turskoj. (Hina)