Projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upućuju na značajan rast BDP-a po stanovniku, izraženog u eurima, diljem Europe do 2030. godine. Ipak, poredak država ne mijenja se bitno kada se uzme u obzir kupovna moć.
Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku jedan je od najčešće korištenih pokazatelja za usporedbu gospodarstava, a u većem dijelu Europe trend je uzlazan.
Međutim, rast toga pokazatelja ne znači nužno da neka država napreduje brže od drugih: kako se sve ekonomije istodobno razvijaju, i rangovi se pomiču. Položaj pojedine zemlje na ljestvici često daje jasniju sliku od samog apsolutnog iznosa.
Koje će europske države predvoditi prema BDP-u po stanovniku do 2030. i očekuju li se značajnije promjene?
Euronews Business analizirao je projekcije MMF-ova izvješća World Economic Outlook za 2025. i 2030. godinu uzimajući u obzir i nominalni BDP po stanovniku i paritet kupovne moći (PPP), koji uvažava razlike u cijenama među državama.
Irska preuzima vodstvo od Luksemburga prema PPP-u
Među 41 europskom državom – uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, članice EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – očekuje se da će Irska do 2030. zauzeti prvo mjesto prema BDP-u po stanovniku prilagođenom kupovnoj moći, čime će preteći Luksemburg, koji predvodi 2025. godine.
No takav rezultat dolazi uz važnu napomenu. Irski BDP poznat je po iskrivljenjima uzrokovanima snažnom prisutnošću multinacionalnih kompanija, a Alan Barrett, ravnatelj Instituta za ekonomska i socijalna istraživanja, smatra da je bruto nacionalni dohodak (BND) znatno pouzdaniji pokazatelj stvarne gospodarske aktivnosti.
Prema podacima Svjetske banke o BND-u za 2024., Irska se ne bi našla ni među prve četiri zemlje.
Norveška, Švicarska i Danska trebale bi zaokružiti prvih pet, a njihov se poredak ne bi trebao mijenjati između 2025. i 2030. godine.
Među pet najvećih europskih gospodarstava najviše je rangirana Njemačka, na 12. mjestu, iza koje slijede Francuska (15.) i Ujedinjeno Kraljevstvo (16.). Italija zauzima 18. mjesto, dok je Španjolska najslabije rangirana među njima, na 22. poziciji.
Zemlje kandidatkinje na začelju – uz jednu iznimku
Donjih devet mjesta zauzimaju uglavnom zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u, pri čemu su na samom dnu Ukrajina, Kosovo i Moldavija. Iznimka je Turska, za koju se procjenjuje da će 2030. biti na 29. mjestu, ispred triju punopravnih članica EU-a: Bugarske, Latvije i Grčke.
Očekuje se da će 15 zemalja zadržati isti položaj između 2025. i 2030. Najveći pad bilježi Grčka, koja pada s 29. na 32. mjesto, dok Cipar ostvaruje najveći napredak, s 16. na 13. poziciju.
Nijedna druga država ne bi trebala promijeniti položaj za više od tri mjesta.
Razlike između nominalnih i PPP rangova otkrivaju dodatne nijanse. Malta, Rumunjska, Poljska i Turska znatno su bolje rangirane prema PPP-u nego prema nominalnim iznosima, što upućuje na to da je njihova stvarna kupovna moć veća nego što sugeriraju nominalni podaci.
Suprotno vrijedi za Estoniju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Island i Latviju, čiji je položaj prema PPP-u osjetno niži u odnosu na nominalni.
Na samom vrhu razlike su izrazite. Irska i Luksemburg znatno odskaču, s procijenjenim BDP-om po stanovniku od oko 182.000 dolara (približno 168.000 eura) odnosno 167.000 dolara (oko 154.000 eura).
Slijede Norveška i Švicarska, za koje se očekuje da će do 2030. premašiti 115.000 dolara (oko 106.000 eura).
Ako se izuzmu Irska i Luksemburg, razlike unutar EU-a i dalje su velike. Danska predvodi ostatak s oko 100.000 dolara (92.000 eura), gotovo dvostruko više od Grčke, koja s oko 54.000 dolara (50.000 eura) ima najnižu vrijednost među članicama EU-a.
Među najvećim gospodarstvima, Njemačka ima najveću kupovnu moć s oko 86.000 dolara (79.000 eura), dok je Španjolska najslabija s oko 66.000 dolara (61.000 eura), što čini razliku od približno 31 posto.
Izvan EU-a razlike su još izraženije. Gotovo sve zemlje kandidatkinje ostaju ispod 50.000 dolara (46.000 eura), a neke i znatno ispod 30.000 dolara (28.000 eura), što je otprilike polovica razine Grčke. Jaz između EU-a i zemalja koje čekaju članstvo i dalje je velik.
Razlike još veće u eurima
Kada se promatraju nominalni iznosi u eurima, razlike su još izraženije. Prema projekcijama MMF-a, BDP po stanovniku u 41 zemlji kreće se od 7.276 eura u Ukrajini do 152.417 eura u Luksemburgu do 2030. godine – razlika koja nadilazi onu vidljivu u PPP usporedbama. Bugarska je na začelju EU-a s 28.086 eura.
I bez Luksemburga i Irske (137.819 eura), raspon unutar Unije ostaje velik.
Danska je treća među članicama EU-a s 84.128 eura, slijede Nizozemska (79.613), Švedska (73.104) i Austrija (67.406).
Njemačka, s 65.924 eura, zauzima deseto mjesto ukupno i jedina je među pet najvećih europskih gospodarstava ušla u prvih deset. Ujedinjeno Kraljevstvo je odmah iza, na 11. mjestu s 64.360 eura.
Izvan EU-a, Švicarska (127.846 eura), Island (108.366) i Norveška (93.046) također su među prvih pet, smještene između Luksemburga i Irske na samom vrhu.
Opći obrazac ostaje isti: zemlje sjeverne i zapadne Europe dominiraju vrhom ljestvice, dok istočna Europa, a osobito zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u, i dalje znatno zaostaju.
